Zaljev Eilat, na sjevernoj granici Crvenog mora, predstavlja izvanredan morski ekosustav. Unatoč povećanju temperature mora uzrokovanom globalnim zatopljenjem, koraljni grebeni zaljeva izuzetno dobro odolijevaju izbjeljivanju. Bez presedana inicijativa, koju vodi morski program Drustva za zastitu prirode u Izraelu (SPNI) ima za cilj ocuvati ovaj jedinstveni okolis putem prirodnih rezervata, odrzivih praksi, integracije urbanog planiranja i ekoloskih politika.
Izrael ima otprilike 12 km obale duž zaljeva i oko 35 četvornih kilometara teritorijalnih voda. To je kompaktno morsko područje smješteno na sjevernom kraju jedne od najbogatijih morskih regija svijeta po biološkoj raznolikosti. Međutim, trenutni urbanistički i konzervacijski planovi ne uspijevaju osigurati zaštitu, što pogoršava ekološku štetu. Ritski i travnati morski habitati nalaze se neposredno uz obalu, pa su izloženi intenzivnom urbanom razvoju.
Koraljni greben u Eilatu, jedini preživjeli do 2050.?
Oko 90 do 99% svjetskih koraljnih grebena prijeti nestankom u sljedećim desetljećima zbog klimatskih promjena. Međutim, greben u Eilatu, jedinstven po svojoj genetici, trebao bi biti jedini koji će preživjeti. I to unatoč povećanju temperature vode za 4 do 5 stupnjeva.
*Nažalost, ogromna većina svjetskih koralja osuđena je na rijetkost do 2050. već svjedočimo njihovom izbjeljivanju, ali oni u Eilatu su vrlo otporni. Zbog svojih posebnih genotipova, tolerantnih na toplinu, hranjeni toplim površinskim vodama južnog Crvenog mora, izbjegavaju izbjeljivanje koje je pojava propadanja koja vodi smrti", izjavio je dr. Shai Oron, morski ekolog u SPNI.
Ako je koraljni greben u Eilatu od velike važnosti posebno za turizam, njegovo očuvanje ključno je za održavanje stabilnosti prirodnih rezervata u regiji.
"To su koralji koji imaju globalni utjecaj, a ne samo za regiju Izraela u smislu očuvanja. Cijela regija je povezana: ako se nešto dogodi u Aqabi, Egiptu ili Saudijskoj Arabiji, to može imati posljedice na greben Eilata, stoga imamo ogromnu odgovornost zaštiti ove prirodne rezervate", objašnjava Alon Rothschild, direktor projekta i koordinator politike biodiverziteta u SPNI.
Ugrožene prirodne rezervate
Greben je izložen brojnim lokalnim prijetnjama, uključujući otpad, ribolovne aktivnosti i razvoj obalne infrastrukture. Ove neodržive prakse predstavljaju značajnu prijetnju lokalnim izvorima prihoda jer ugrožavaju potencijal ovih grebena kao budućeg genetskog resursa za očuvanje svih koraljnih grebena.
„Eilatski zaljev suočava se s velikim izazovima jer se mnoge aktivnosti odvijaju na malom području: ribolov, turizam, prijevoz nafte, građevinarstvo i trgovina,“ izjavljuje Alon. SPNI upozorava i ističe nedostatak sustavne akcije za zaštitu mora, nedostatak osviještenosti te nedostatak okvira za regionalnu suradnju u zaštiti mora.
Ovo kompaktno morsko područje svrstava se među dvadeset najbogatijih područja na svijetu po pitanju morskog biodiverziteta. Na kraju, ciljevi SPNI-ove Inicijative uključuju, između ostalog, da koraljni grebeni Crvenog mora postanu izvor prihoda za brzo rastuće regionalno stanovništvo od preko 28 milijuna ljudi i da godišnji prihodi od turizma premaše 12 milijardi dolara godišnje za regiju.
Konkretna rješenja
Kako bi se suočili s prijetnjama, akcije predložene inicijativom SPNI usredotočuju se na zagovaranje stvaranja zaštićenih morskih područja i morskih livada, u suradnji s Autoritetom za prirodu i parkove. To uključuje udvostručenje zaštićenog morskog područja s 5 % na 30 % površine teritorijalnih voda.
Program pilot također ima za cilj smanjenje svjetlosnog onečišćenja. Greben Eilat, smješten blizu obale, osjetljiv je na značajne kopnene utjecaje, što predstavlja rizik za zdravlje koralja. Glavni kriteriji uspjeha uključuju smanjenje svjetlosnog onečišćenja za 90% unutar 200 metara od linije obale te smanjenje potrošnje energije za osvjetljenje za polovicu. Usvajanjem energetski učinkovitih praksi i provedbom strategija za sprječavanje svjetlosnog onečišćenja, uz potporu agencija za urbanizam i infrastrukture.
Osim toga, Eilat je nedavno odabran za sudjelovanje u novoj misiji EU-a: 100 neutralnih gradova za klimu do 2030. Ovaj odabir pruža priliku za proširenje pilotskog programa SPINI s širim ciljevima klimatske neutralnosti.
