Jedna je turistička destinacija koja sve više privlači pažnju u Tunisu, dok je druga arhipelag koji je još uvijek divlji i koji se prvenstveno oslanja na poljoprivredu i ribolov. Danas su otoci Djerba, na jugu zemlje, i Kerkennah, na istoku, ugroženi erozijom obale i postupnim porastom razine mora.
« Kada su mi stanovnici prvi put pričali o porastu razine mora, bilo je to prije tri godine. Primijetili su to u salinizaciji tla, posebno », objašnjava Adel Azouni, istraživač geologije koji je radio na poluotoku Djerba i arhipelagu Kerkennah. « Fenomen postaje sve važniji, iako nije toliko vidljiv golim okom u odnosu na turističke obalne zone gdje su se neki dijelovi plaža smanjili za polovicu u posljednjim godinama », dodaje istraživač.
Erozija obale već je vidljiva
Kako bi procijenio utjecaj porasta razine mora na otok Kerkennah, oslonio se na kartu Climate Central, neovisne skupine znanstvenika. Primijetio je da je tijekom poplava 2023. godine na Kerkennahu voda prodrla u nekoliko kuća na otoku. U ovom arhipelagu od 160 kilometara, « prvi klimatski raseljenici », kako ih naziva Adel Azouni, sve više se povlače u lučki grad Sfax, koji je 18 kilometara udaljen od otoka. « To je posebno zbog nemogućnosti da pravilno obrađuju svoju zemlju. Isto tako je i na Djerbi, gdje mnogi poljoprivrednici napuštaju svoje parcele zbog lošeg stanja tla », naglašava istraživač. Prema procjenama tuniskog nevladinog sektora SOS okoliš, razina mora mogla bi porasti za 2 do 3 cm do 2030. godine, čime bi se neki dijelovi oba otoka zakopali.
Dok se zemlja bori protiv erozije polovice svojih plaža uz pomoć nasipa od pijeska, sudbina otoka ostaje slabo istražena. Ipak, na Kerkennahu su, primjerice, postavljene brane kako bi se ograničila postupna nestajanja zemljišta. Civilno društvo poziva na uvođenje značajnijih mjera jer fenomen tek počinje.
Sebkhe i poljoprivreda, barometri razine porasta vode
« Trenutno se možemo osloniti samo na globalne studije o porastu razine mora u svijetu. Nedostaje nam specifičnih podataka za Tunis », objašnjava Amel Jrad. Ova konzultantica za okoliš i klimatske promjene dodaje da topografija oba otoka čini ih posebno ranjivima. « Maksimalna nadmorska visina na otocima je niska: 12 metara maksimalno na Kerkennahu i 50 metara maksimalno na Djerbi, s prosjekom od 5 metara na velikom dijelu ukupne površine. No, ova vrijednost može pasti ispod 2 metra na razini obalnih zona. »
Poput Adela Azounija, i ona je empirijski primijetila porast razine mora. « Na Kerkennahu, gdje imam priliku redovito boraviti, porast razine mora manifestira se poplavom sebkha (slanih depresija u tlu). To je prije bio fenomen specifičan za zimske i jesenske sezone, ovisno o vjetrovima i oborinama », precizira. « Danas su te sebkhe poplavljene tijekom cijele godine. Neke kuće dostupne preko sebkha više nisu dostupne, čak ni pješice. Moja obitelj je morala kupiti zemljišta dublje u unutrašnjosti kako bi stvorila pristupnu stazu do svoje kuće », dodaje.
A na Djerbi, kao i na plažama Cap-Bona, sjeveroistočnije, hoteli svake godine moraju pomjerati prostor dodijeljen suncobranima zbog nedostatka dovoljno pješčane površine.
Poremećeni morski i obalni ekosustavi
Ekosustavi oba otoka također su pogođeni porastom razine mora. Zasipanje područja tradicionalnog ribolova, regresija obalnih palmi još su neki primjeri ove rastuće krhkosti obalnih ekosustava na otoku.
Zagrijavanje Sredozemnog mora poremetilo je morsku bioraznolikost uz obalu Kerkennaha. Okolice otoka više nisu tako pogodne za ribolov kao prije. To je posebno značajno za arhipelag koji njeguje tradicije ribolova i čije su tehnike čak uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine 2020. godine. « Otok je prvenstveno naseljen poljoprivrednicima i ribarima. Vidimo da su ova dva zanimanja sve više ugrožena utjecajem klimatskih promjena na arhipelag. Mlada generacija odbija se obrazovati za ta zanimanja jer ne znaju hoće li imati zemljišta ili more koje se može iskorištavati za nekoliko godina », objašnjava Adel Azouni.
Mjere koje zahtijevaju akciju
Eroziju također može uzrokovati ljudska intervencija, s množenjem hotela i poremećajem morske bioraznolikosti. To je ugrozilo neke sustave prirodnih brana protiv nestajanja plaža, poput prisutnosti posidonije duž obala. Postoji nekoliko opcija koje se mogu poduzeti kako bi se pokušalo ublažiti fenomen. Na primjer, poticati održivi turizam na Kerkennahu i više održavati lokalnu palmu kako bi se prirodno borilo protiv erozije, prema istraživačima. Na Djerbi, neka područja su identificirana od strane udruge za zaštitu i očuvanje otoka Djerba kao « senzitivna » područja koja treba zaštititi. No, ove inicijative trenutno postoje samo u obliku studija.
Fotografija s naslovnice: zračne snimke Kerkennaha i učinci porasta razine mora 2022. ©DR