Tirana živi u ritmu kontinuirane transformacije. Prošla od komunističke sivile do arhitektonske anarhije, albanska prijestolnica nastoji stvoriti urbanu jedinstvenost s više ili manje uspjeha. Za Helidona Halitija, jednog od najistaknutijih umjetnika u zemlji, umjetnost mora biti sastavni dio ovog razvoja potpisujući identitet grada u javnim prostorima.
Tirana je izuzetno dinamičan grad. Barovi i restorani, živahne ulice i novi urbani prostori čine ga privlačnom destinacijom. Međutim, izvan ove izložbe, umjetnost se čini da ostaje u pozadini. Slikar Helidon Haliti, jedan od najkritičnijih i konstruktivnih glasova Albanije, smatra da Tirani nedostaje dosljedna strategija za isticanje ili vrednovanje vizualnih umjetnosti.
Analizirajući nedavne događaje, predlaže konkretna rješenja, razmišlja o tome što bi se moglo učiniti za vraćanje umjetnosti u javni život. "Arhitektonska kaos i odsutnost jedinstvenog umjetničkog pristupa ostavili su svoj trag na gradu," kaže on, ističući važnost inicijativa poput Mural Festa, za donošenje više boje i života u Tiranu.
Iz urbanog kaosa…
Prije 1990-ih, Tirana je bila grad s krutom arhitektonskom strukturom, strogo kontroliranom od strane režima. Prostori posvećeni umjetnosti bili su rijetki, uglavnom ograničeni na državne institucije, poput muzeja i javnih zgrada. Osim toga, izložbe, poput umjetničkog izražavanja, bile su podvrgnute strogoj nadzoru. Međutim, grad je uživao u arhitektonskoj stabilnosti, iako hladnoj i ograničenoj u kreativnosti.
Uz dolazak demokracije 1991. godine, promjene su bile trenutne, ali često nekontrolirane. "Od tada, urbani kaos preuzeo je kontrolu nad Tiranom. Arhitektura se razvijala spontano, bez jasne umjetničke vizije. Ljudi su počeli graditi prema svojim željama, oblikujući grad bez dobro definirane identiteta," objašnjava Haliti.
Jedan od glavnih problema, prema njegovim riječima, bio je nedostatak jasne kulturne politike. "Umjesto da se transformira u vibrantnu umjetničku prijestolnicu, Tirana se napunila betonom. Sive boje prekrivale su fasade, a grad je postao više pretrpan prostor nego mjesto umjetničke inspiracije," nastavlja on.
…do Festivala ulične umjetnosti
Jedan od najvažnijih napora za dovođenje umjetnosti u javni prostor bila je stvaranje Mural Festa. Ovaj festival, koji organizira Općina Tirana, ima za cilj pretvoriti zidove grada u monumentalna umjetnička djela. Ovaj događaj koji okuplja lokalne i međunarodne umjetnike donosi dinamiku i boju urbanim prostorima.
Za Halitija, ova inicijativa je zasigurno posipala grad točkicama boje, ali upozorava na rizik od otvaranja festivala za neprepoznate umjetnike, koji bi mogli nedostajati profesionalizma. "Projekti poput ovog zahtijevaju stručnost i iskustvo kako bi se pravilno realizirali, jer znam što to znači slikati zidove bez pravih standarda. Iako Mural Fest donosi energiju i svježinu, to nije dovoljno za stvaranje održivog umjetničkog ekosustava," izjavljuje on. Također naglašava da odsutnost jasnog procesa selekcije i profesionalnog nadzora može ugroziti kvalitetu i dugovječnost tih djela.
I dodaje: "U Tirani se mnoge umjetničke aktivnosti odvijaju na otvorenom, ali većina njih pripada glazbi, buci i proslavama. Prijestolnica nas sve guši. Vizualne umjetnosti najviše pate. Grad je preplavljen banalnim reklamama i svijetlim svjetlima, poput svake druge metropole."
Izvan fresaka
Za Halitija, ulična umjetnost mora ići dalje od jednostavne zidne freske, kako bi se integrirala u samu arhitekturu grada, s novim prostorima na raspolaganju umjetnicima. Da postane dio svakodnevnog života građana. Stoga predlaže stvaranje jasne strategije za integraciju umjetnosti u javni život, odnosno suradnju između Općine i umjetničke zajednice za razvoj pravnog okvira koji podržava umjetnost u urbanim prostorima. Također naglašava potrebu za pružanjem financijske podrške za realizaciju monumentalnih djela od održivih materijala poput brončanih i mramornih.
Predlaže također posvećivanje prostora umjetnicima, kao što su javni studiji i galerije, gdje se mogu organizirati redovite izložbe. Međutim, u njegovim očima, ostaje jedan ključni korak: stvaranje specifične zone u gradu, gdje bi umjetnici mogli izlagati svoja djela, gdje bi se građani i posjetitelji mogli okupljati oko umjetnosti. Njegov govor počinje nalaziti odjek. Osim institucionalne podrške vizualnim umjetnostima, općina Tirana je doista investirala u infrastrukturu i uspostavila financiranja za projekte u javnom prostoru, putem vlastitih sredstava i partnerstava s međunarodnim organizacijama.
Fotografija naslovnice: Izrađena povodom Mural Festa 2021, ovo djelo potpisuje grčki umjetnik Gera i svrstano je među 100 najboljih slika na svijetu © DR