Fin mars održan je u Parizu međunarodni summit SOS Océan, uvod u Konferenciju Ujedinjenih naroda o oceanu, koja će se održati u Nici od 9. do 13. lipnja. Prilika za nevladine organizacije da upozore, opet i opet, na prijetnje koje prijete svim morima. U pitanju su neke metode ribolova poput povlačenja mreža, koje stavljaju mediteranske zemlje na prvu liniju. Grčka tako vidi svoju tradicionalnu ribolovnu praksu ugroženu izumiranjem.
Već više od tri tisuće godina, grčki ribari plove vodama Egejskog i Jonskog mora, nastavljajući tradiciju koja je u srcu njihove kulture. Kako može zanat koji je preživio ratove, carstva i krize sada izumrijeti, u XXI. stoljeću? Tradicionalni grčki ribolov, koji je nekada hranio generacije i inspirirao mitove, bori se za opstanak. Danas, ovaj način života je na rubu izumiranja: mladi se okreću drugim profesionalnim izborima, a ribe postaju sve rjeđe. Činjenica je tu, broj profesionalnih ribara dramatično je opao u posljednjim desetljećima, dok su prelov i klimatska kriza doveli sektor u slijepu ulicu. Može li ribolov biti spašen ili riskira postati romantična uspomena u turističkim vodičima?
Težak zanat
Panagiotis Karavetsos bavi se ribolovom na udicu u sjevernom Egejskom moru već trideset i sedam godina. Počeo je s samo 15 godina, u vrijeme kada su uvjeti rada bili mnogo teži. Danas, kaže, brodovi su modernizirani, ručni rad je smanjen, ali najveći problem je što ribari stare, a mladi se više ne zanimaju za ovaj zanat.
„Nisam optimističan u vezi s budućnošću ribolova u zemlji. Mi, grčki ribari, već smo u manjem broju. Mlađi danas traže 'normalniji' posao, s radnim vremenom koje im omogućuje slobodno vrijeme i izlazak noću. Ribolov zahtijeva potpuno drugačiji način života. Treba se ustati u 4 ujutro i, nakon posla, odmoriti se, kako bi sutradan imali bistru glavu za donošenje pravih odluka u slučaju oluje, bez ugrožavanja vlastitog života i života onih koji rade s vama.”
Giorgos Lianos također izražava zabrinutost zbog održivosti profesije, on koji radi kao obalni ribar već dvadeset i pet godina. Među 9 000 ribara u obalnom ribolovu koji danas postoje u Grčkoj, gotovo 2 000 želi napustiti svoj zanat. Jasna indikacija trenutne situacije. „Prihod je teško ostvariti i mnogi ribari prodaju svoje brodove, jer ne mogu osigurati potrebe svojih obitelji,” navodi on. On sam lovi s malim brodom od šest metara u južnom zaljevu Eubeje i u Saroniku. Njegovi prihodi nisu stabilni; jednog dana može zaraditi 500 eura, a sljedećih dvadeset dana, najviše 30 eura, iznos koji često jedva pokriva troškove goriva.
Klimatska kriza
Osim nedostatka interesa za zanat i ekonomske nesigurnosti koja ga prati, klimatska kriza također igra važnu ulogu. Povećanje temperature mora dovodi do invazije egzotičnih vrsta iz Indijskog i Tihog oceana, poput ribe-lava (Pterois miles). „Oni konzumiraju velike količine mladica, ometajući tako okoliš u kojem žive lokalne ribe. Također uništavaju mreže i ribolovne alate, što dovodi do novih troškova,” ističe Giorgos Lianos.
Povećanje temperature voda također utječe na sjeverno Egejsko more. Prema Panagiotisu Karavetsosu, ova godina je teška za bakalar, zubaca, brancina i oradu. „Intenzivno sunčanje koje se primjećuje čak i tijekom zimskih mjeseci, kao i promjena temperature mora, tjeraju ribe da traže druge uvjete za opstanak.” I on primjećuje dolazak egzotičnih vrsta, posebno drugačijeg tipa kozica, bijele boje, koja nema nikakve veze s tradicionalnom kozicom iz mora Trakije. Za sada ne prijeti drugim regionalnim vrstama, ali to brine ribare.
Ribolovni turizam
Posljednjih godina, mnogi tradicionalni ribari koji se bore da sastave kraj s krajem sa svojim poslom okreću se ribolovnom turizmu (pescatourism) kao alternativnom izvoru prihoda. To uključuje omogućavanje turistima da sudjeluju u izletima s profesionalnim ribarima. Oni ne samo da promatraju proces ribolova, već često aktivno sudjeluju, učeći tehnike i uživajući u moru. Da bi se uključili u ovu oblast, profesionalci prilagođavaju svoje brodove, opremajući ih udobnim sjedalima, sjenicama, sigurnim sredstvima za ukrcaj i iskrcaj.
Tradicionalni ribolov u Grčkoj, unatoč teškim uvjetima s kojima se suočava, ostaje sastavni dio kulturne baštine zemlje. Kako bi se osigurala njegova održivost i revitalizirala, hitno je potrebno donijeti ciljanje političke odluke. To uključuje uspostavljanje strogih ekoloških propisa, podršku ribarima obrtnicima kroz ekonomske poticaje i ulaganje u održive tehnologije.
Fotografija u uvodu: Brod Panagiotisa Karavetosa plovi morem Trakije © Panagiotis Karavetis