Fosilna goriva (nafta, ugljen...) predstavljaju više od 75% svjetskih emisija stakleničkih plinova i gotovo 90% svih emisija ugljičnog dioksida. To je jedan od najvažnijih čimbenika globalnog zagrijavanja. Rješenje za smanjenje njihove upotrebe i bolje očuvanje okoliša bilo bi autonomne zajednice koje koriste čiste izvore energije. To je uspjelo jednom malom grčkom otoku s 899 stanovnika, u Egejskom moru. Od 2018. godine, Tilos je energetski samodostatan i čak uspijeva djelomično opskrbljivati susjedne otoke.
Na otoku je instaliran hibridni sustav proizvodnje električne energije zahvaljujući financiranju Europske unije u okviru programa Horizon 2020. Projekt Tilos prvi je hibridni sustav obnovljive energije u Europi. Radi zahvaljujući punjivim baterijama napajanima vjetroagregatom od 800 kilovata i solarnim fotonaponskim parkom od 400 kilovata. Ovaj inovativni sustav poboljšava pohranu viška proizvedene energije. Na taj način omogućuje mreži da ostane opskrbljena kako tijekom sunčanih dana, tako i tijekom previše vjetrovitih dana kada vjetroagregat ne može raditi.
Gotovo neovisna energetska neovisnost
Većinu vremena otok je energetski samodostatan. Energija proizvedena zimi čak je znatno veća od one potrošene. Tijekom tog razdoblja, Tilos stoga izvozi svoju električnu energiju putem podmorskog kabela na susjedne otoke Kos i Nisyros. Ljeti, isti kabel uvozi potrebnu energiju kako bi se nosio s vrhuncima posjećenosti. Zbog turizma i naknadnog povećanja potreba, ovaj se postotak tada smanjuje na 75%.
Prvi otok na svijetu bez otpada
Inovacije ne prestaju tu. Tilos je prvi otok na svijetu bez otpada, zahvaljujući programu Just Go Zero Tilos, pokrenutom od strane grupe Polygreeen i započetom 2023. godine. Zahvaljujući naprednoj tehnološkoj opremi i novoj infrastrukturi, svi urbani čvrsti otpad proizveden na otoku se prikuplja i valorizira prema načelima cirkularne ekonomije. Trenutno, Tilos reciklira 97,3% svojih otpada. Preostali otpad se komprimira kako bi se proizveo pelet, ekonomično i ekološki prihvatljivo gorivo, koje se zatim prodaje. Lokacije odlagališta otpada zamijenjene su centrom za cirkularne inovacije.
Svi stanovnici otoka dobili su posebne vreće za odlaganje otpada. U plavu vreću od tkanine trebaju stavljati sve što se može reciklirati, plastiku, staklo, elektroničke uređaje, odjeću ili čak baterije. Sve mora biti čisto i suho kako bi se moglo ponovno koristiti. Dvije druge biorazgradive vreće također su pružene. Jedna za ostatke hrane, a druga za otpad poput toaletnog papira, dezinfekcijskih maramica i kirurških maski. Zatim se stavljaju u veliku čvrstu vreću i odvoze.
Kompost dobiven iz otpada se ponovno koristi
Svaki dan, zaposlenici opremljeni malim električnim vozilima prikupljaju otpad iz tvrtki i četiri puta tjedno otpad od građana. Putuju prema centru kružne ekonomije, gdje se odvija ručno razdvajanje, nakon čega slijedi kompostiranje. Zadnji koraci uključuju distribuciju proizvedenog komposta stanovnicima koji imaju zemlju i bave se poljoprivredom. Preostali reciklabilni materijali se komprimiraju, obrađuju i transportiraju do Atene svakih 15 dana, nakon čega se prodaju različitim tvrtkama. Na otoku više nema smeća, a svi stanovnici, bez obzira na dob, upoznati su s ovim praksama. "Potpuno smo educirani od strane stručnjaka o tome što trebamo raditi i to je sada postalo naša svakodnevna navika. Čak i naša djeca organiziraju izlete samostalno kako bi pokupili eventualni otpad koji bi se mogao naći na putu", izjavila je Jenny Giannopoulou, stanovnica otoka.
Sve to ne bi bilo moguće bez predanosti gradonačelnice Tilosa, Marie Kammas-Aliiferi. Njezina upornost i snažno vođenje omogućili su tijekom proteklih dvanaest godina usvajanje "zelenih" praksi i inovativne održive vizije. "Zdravo prirodno okruženje je temeljno ljudsko pravo", izjavila je. Ona je uspjela osigurati to svojim sugrađanima. Tilos je više puta nagrađivan na međunarodnoj razini zbog svojih inovativnih energetskih rješenja i doprinosa održivoj i klimatski osviještenoj Europi. Dio je mreže Natura 2000 i Rezervata divljih životinja.
