SAŽETAK: Devastirajuće poplave pogodile su Sloveniju u kolovozu prošle godine. Među mnogim volonterima koji su pritekli u pomoć pogođenima bili su i tražitelji azila. U Sneberjah, naselju pokraj Ljubljane, pomogli su mještanima u čišćenju poplavljenih kuća i uklanjanju uništenog materijala. Kada su masovne volonterske akcije završile, tražitelji azila i dalje su ostali. Razmijenili su brojeve s mještanima i sami se dogovarali za posjete. Odnos lokalnog stanovništva prema tražiteljima azila potpuno se promijenio.
Sloveniju je u kolovozu prošle godine pogodila najveća prirodna katastrofa u povijesti neovisne države i najavila novu stvarnost koju donose klimatske promjene. Uništavajuće poplave usred ljeta, kada smo obično zabrinuti zbog požara i suša, pogodile su gotovo dvije trećine zemlje. Voda je odnosila mostove i kuće. Poplavljeno i oštećeno je bilo 12.000 zgrada. Ukupni trošak štete i obnove procijenjen je na gotovo 10 milijardi eura, što predstavlja gotovo dvije trećine godišnjeg državnog proračuna.
Kao i svi ostali, i tražitelji azila privremeno smješteni u Sloveniji pratili su poplave u medijima. "Vidjeli su da ljudi treba pomoći, inicijativa je došla s njihove strane. Obratili su nam se i već sljedeći dan smo otišli tamo", sjeća se Miha Blažič iz Ambasade Rog, neprofitne organizacije koja radi s tražiteljima azila na terenu i zalaže se za njihova prava na granicama, državnim uredima i radnim mjestima. Tražitelji azila pojavili su se u Sneberjima, potpuno poplavljenom naselju na rubu Ljubljane, prvog vikenda nakon razorne katastrofe, kada su mase volontera iz cijele Slovenije pritekle u pomoć pogođenima. "Isticali smo se u toj masi. Prvo je sve izgledalo malo čudno. No uskoro smo se uključili u radne timove", prisjeća se Blažič. Poplavljene kuće prvo je trebalo očistiti, zatim ukloniti sve drvene dijelove i izolaciju koja se napila vode. "Rušili smo zidove, uklanjali zemlju... Posao je bio težak i prljav", opisuje Blažič.
Neki tražitelji azila razmijenili su kontakte s lokalnim stanovništvom, nazvali ih i pitali trebaju li još uvijek pomoć te su se po potrebi ponovno javljali. "Čak i kad im više nismo organizirali prijevoz, neki su sami otišli tamo autobusom." Tako je organizirana pomoć organski postala neformalna, prijateljska pomoć, opisuje Blažič. "Ako danas pitate ljude u Sneberjah, nitko nema negativan stav prema tražiteljima azila. Bili smo vrlo iznenađeni koliki pozitivan učinak je imala ova volonterska akcija."
U tri tjedna prošlog kolovoza, 50 tražitelja azila priteklo je u pomoć mještanima Sneberja, većina još uvijek je u zemlji. Neki su u procesu deportacije, dok su drugi u procesu utvrđivanja prava na međunarodnu zaštitu. Za većinu migranata Slovenija je samo tranzitna zemlja koju prođu na zapadnobalkanskoj ruti. Samo mali broj planira ostati ovdje i izgraditi život.
Tijekom tri tjedna u kolovozu prošle godine, 50 tražitelja azila priteklo je u pomoć stanovnicima Sneberjea, većina njih i dalje je u zemlji. Neki se nalaze u postupku deportacije, dok su drugi u postupku stjecanja prava na međunarodnu zaštitu. Za većinu migranata, Slovenija je samo tranzitna zemlja koju prolaze na putu prema zapadnim Balkanima. Samo nekoliko njih razmatra mogućnost ostanka ovdje i izgradnje života.
Franci Zlatar, director of Slovenska filantropija, a non-governmental organization for the promotion of volunteering, believes that it is very important for people who live in Slovenia in one way or another to get involved in helping in such disasters. "It is very important for them to be involved in everyday life, to connect with the population. Personal contact is very important and changes the view of many people. They see them in a different light, as ordinary people, no different from ourselves. This is the only way to eliminate the fear of the unknown, of people coming from other cultures," says Zlatar. "Asylum seekers have shown a great willingness to help after the floods. We must also keep this in mind on days when we witness hostilities again in the search for new locations for asylum homes."