Dizajn Mediterana radikalno se promijenio u posljednjih 160 godina, prelazeći s jednostavne plovne površine na trodimenzionalni volumen. Ova promjena paradigme je ključna za suočavanje s trenutnim ekološkim, strateškim i ekonomskim izazovima.
Autor: Lino Camprubí
DEEPMED, projekt financiran od strane Europskog istraživačkog vijeća (ERC), istražuje povijest istraživanja mediteranskih dubina i njegov utjecaj na znanost i politiku. Njegova glavna hipoteza je da su znanost i vojna strategija transformirali dubine Mediterana u objekt analize i političke akcije, čime se mijenja percepcija regije. DEEPMED ima tri cilja: identificirati aktere i kontekste koji su doprinijeli izgradnji znanja o mediteranskim dubinama, analizirati interakciju između prirodnih i ljudskih vremena u dubokom Mediteranu i istražiti ulogu mediteranskih dubina u znanosti i globalnoj geopolitici.
Od površine do volumena: skrivena povijest Mediterana
Povijesno, Mediteran je proučavan kao površina povezanosti, s naglaskom na trgovinu i ljudsku interakciju. Fernand Braudel je jedan od primjera, a njegova vizija ostaje dominantna u humanističkim znanostima i u javnom mnijenju (na primjer, u stalnoj izložbi MUCEM Povezanosti). To je pogled s visine konvencionalnih karata.
Međutim, istraživanje morskog dna od 19. stoljeća otkrilo je nepoznatu dimenziju. Od popravka telegrafski kablova 1860. do kartiranja dubokih struja, uključujući korištenje podmornica tijekom Prvog svjetskog rata i trenutne brige vezane uz klimatske promjene, mediteranske dubine su postupno integrirane u znanstveno i strateško znanje. Zato su volumetrijske reprezentacije ovog morskog prostora sve češće (grafikon na kraju članka).
Važnost dubine u mediteranskoj povijesti
Mediteran je često bio smatran marginalnim prostorom u modernom dobu, zasjenjen transatlantskom trgovinom. Međutim, DEEPMED preispituje ovu viziju pokazujući kako je istraživanje dubina utjecalo na područja poput vojne sigurnosti, oceanografije i eksploatacije resursa.
Ideja o "površinskom" Mediteranu dovela je do pristranih interpretacija njegove važnosti u suvremenoj povijesti. Trenutna migrantska kriza i pomorske granice pojačavaju njegovu ulogu barijere, ali DEEPMED predlaže da se razumije kao volumen, gdje interakcija između ljudi, tehnologije i prirode redefinira njegovu geopolitičku važnost.
Uloga tehnologije u istraživanju dubina
Oceanografske znanosti su se razvijale od pristupa usredotočenog na navigaciju do integracije dubine kao ključne varijable. Alati poput podmornica, sonara i senzora omogućili su kartiranje dubokog Mediterana i bolje razumijevanje fenomena poput podmorskih struja i biološke raznolikosti.
Zahvaljujući svom povijesnom i tehnološkom pristupu, DEEPMED ističe temeljnu ulogu znanstvenih instrumenata u transformaciji znanja i upravljanju morem. Njegova analiza pokazuje da duboki Mediteran nije samo objekt studija, već strateški prostor u stalnoj evoluciji.
Interdisciplinarni i globalni pristup
Projekt usvaja interdisciplinarni pristup kombinirajući povijest, geografiju, znanost i politiku. Koristi digitalne alate poput Povijesnih geografskih informacijskih sustava (SIGH) za kartiranje evolucije dubokog Mediterana i vizualizaciju njegovih transformacija tijekom vremena.
DEEPMED također ima za cilj doprinositi raspravi o klimatskim promjenama, istražujući kako su okolišne varijacije i ljudske aktivnosti promijenile ovaj ekosustav. Mediteran, smatran "mini oceanom", postao je ključni laboratorij za razumijevanje utjecaja antropocena na svjetska mora.
Nov pogled na Mediteran
DEEPMED predlaže novi pristup mediteranskoj povijesti, gdje je dubina bitan element za razumijevanje njegove prošlosti i budućnosti. Integracijom volumena u analizu, projekt donosi cjelovitiju viziju Mediterana, ističući njegovu znanstvenu, stratešku i ekološku važnost.
Istraživanje dubokog Mediterana ne transformira samo naše razumijevanje njegove povijesti, već otvara i nove perspektive za njegovo upravljanje i očuvanje u 21. stoljeću.
Numerical Study of the Mediterranean Sea Circulation, American Meteorological Society.
Lino Camprubi je redoviti profesor na Sveučilištu u Sevilli i glavni istraživač ERC-CoG DEEPMED. Povjesničar znanosti i tehnologije, bavi se interakcijama između znanosti i politike, kao i odnosima između povijesti i filozofije znanosti. Član Mlade akademije Europe i Mlade akademije Španjolske, dobio je nagradu ICOHTEC (Međunarodni odbor za povijest tehnologije) za najbolju knjigu 2018. i nagradu za istraživanje Losada Villasante 2022.
Foto naslovnice © PublicDomainPictures - Pixabay