Obalne zone, izazov za stanovništvo Sredozemnog bazena – #2

Sredozemno more je vrlo naseljeno područje, a istovremeno je jedna od najpoželjnijih svjetskih destinacija za turizam. Međutim, to je također područje gdje su rizici od prirodnih katastrofa prisutni: potresi, vulkanske erupcije, poplave ili čak valovi vrućine...

Ljetni vodič, ova tema je predmet dijaloga između Bernarda Mosséa, znanstvenog direktora NEEDE Mediterana, i Ante Ivčevića, stručnjaka za upravljanje prirodnim rizicima. Razgovor koji slijedi u idućih šest tjedana.

# 2 - Postoje višerizična područja...

Bernard : Kognitivne znanosti temeljito su proučavale taj jaz između svijesti i ponašanja, misli i djela, namjere i akcije. O tome ćemo ponovno razgovarati. No, želio bih se vratiti na jednu točku. Možemo li reći da je tipologija rizika uvelike ovisna o regijama na Sredozemlju? Primjerice, radili ste na sjeveru Maroka koji opisujete kao područje s višestrukim rizicima. Jesu li neka područja puno opasnija od drugih?

Ante: Jednog dana, marokanski administrator iz regije Tanger-Tetouan me upitao: "Kažete mi da je kod nas regija s mnogim rizicima... ali kod vas postoji mnogo mjesta s višestrukim rizicima...". Zaista, za kvalifikaciju regije s višestrukim rizicima dovoljna su dva ili tri tipa rizika, i da, to odgovara gotovo cijeloj Sredozemlju.

Sada, to ovisi o kojoj razini govorimo. Jer se stvarno nalazimo između dviju tektonskih ploča, Eurazije i Afrike. Postoje regije, i stoga populacije, koje su puno više izložene: usporedimo, na primjer, Sardiniju i Siciliju, na kojima sam imao priliku raditi: mislim da Sicilija ima puno veće rizike od Sardinije. Prvo, ona je puno više naseljena i gušća, s više od 5 milijuna stanovnika na manje od 26 000 km2, dok Sardinija ima manje od 2 milijuna stanovnika na nešto manjoj površini. Osim toga, Sardinija je dio tog starijeg komada zemlje: potresi su tamo puno slabiji. Budući da je Sicilija južnije, utjecaj topline je tamo također izraženiji.

Bernard : Razlika u geografskoj širini ipak je prilično mala...

Ante: Da, ali gustoća također utječe na valove vrućine. Činjenica da je područje gušće naseljeno i izgrađeno pogoršava razinu rizika.

Ako govorimo o Hrvatskoj, imamo tamo planinski lanac, Dinaride: cijela ta obala izložena je visokom riziku od potresa. Što se tiče požara, nemamo iskustva kao neke druge zemlje s usporedivim geografskim širinama kao što su Francuska, Italija, Španjolska, ili malo južnije kao Portugal i Grčka. Nisam napravio statistiku, ali vjerujem da je rizik ipak izraženiji za ove dvije posljednje zemlje. Požari u Grčkoj zapravo počinju ranije nego kod nas u Hrvatskoj.

Dakle da, drago mi je što smo sada sjevernije, ali vidimo da čak i središnja Europa i sjeverna Europa doživljavaju promjene. Kad je riječ o vrućinama, toplinskim valovima i jakim olujama, nitko ne može reći u ovom svijetu u promjeni: "Ja sam siguran."

Ante Ivcevic, stručnjak za upravljanje rizicima u obalnim područjima postdoktorand geografije na Sveučilištu Aix-Marseille. Povezan je s Centrom PAP/RAC u Splitu u Hrvatskoj u okviru Programa Ujedinjenih naroda za okoliš. Trenutno radi na projektu Proteus u laboratoriju MESOPHOLIS na Sveučilištu Aix-Marseille, na upravljanju rizicima na Mediteranu, pod vodstvom Sylvie Mazzella, istraživačice u sociologiji.

Bernard Mossé je povjesničar, odgovoran za istraživanje, obrazovanje i obuku ud na NEEDE Méditerranée. Član je znanstvenog vijeća Zaklade Camp des Milles - Sjećanje i obrazovanje, za koju je bio znanstveni voditelj i koordinator UNESCO-ove katedre "Obrazovanje o građanstvu, znanosti o čovjeku i konverozija sjećanja" (Sveučilište Aix-Marseille / Camp des Milles).

Iz ove konverzacije, AI je generirao niz ilustracija. Stefan Muntaner ga je hranio uredničkim podacima i vodio estetsku dimenziju. Svaka ilustracija postaje jedinstveno umjetničko djelo putem NFT-a.

Za odlazak dalje

1. Ivčević, A., Mazurek, H., Siame, L., Bertoldo, R., Statzu, V., Agharroud, K., Estrela Rego, I., Mukherjee, N. i Bellier, O., 2021. Naučene lekcije o važnosti podizanja svijesti o riziku u mediteranskoj regiji (sjeverni Maroko i zapadna Sardinija, Italija). Prirodne opasnosti i zemaljski sustavi, 21(12), str. 3749-3765.
https://hal.science/hal-03478720
2. Ivčević, A., Mazurek, H., Siame, L., Moussa, A.B. i Bellier, O., 2019. Pokazatelji u upravljanju rizicima: Jesu li oni korisno sučelje između prirodnih opasnosti i društvenih odgovora? Izazovi i prilike nakon UN Sendai konferencije 2015. godine. International Journal of Disaster Risk Reduction, 41, str. 101301.
3. Ivčević, A., Statzu, V., Satta, A. i Bertoldo, R., 2021. Buduća zaštita od opasnosti povezanih s klimatskim promjenama i spremnost za plaćanje osiguranja za domaćinstvo u obalnim močvarama Zapadne Sardinije, Italija. Međunarodni časopis za smanjenje rizika od katastrofa, 52, str. 101956.
4. Ivčević, A., Bertoldo, R., Mazurek, H., Siame, L., Guignard, S., Moussa, A.B. i Bellier, O., 2020. Lokalna svijest o riziku i preventivno ponašanje u višerizičnoj regiji Sjevernog Maroka. International Journal of Disaster Risk Reduction, 50, str. 101724.
5. Agharroud, K., Puddu, M., Ivčević, A., Satta, A., K