Zelena križa Internacional je nevladina organizacija (NGO) osnovana nakon Zemaljskog summita u Rio de Janeiru u Brazilu 1992. godine. Ova konferencija Ujedinjenih naroda okupila je 120 državnika i 189 zemalja i smatra se početkom globalne svijesti o klimatskoj i ekološkoj hitnosti. Od tada je prošlo 32 godine i za izvršnog direktora Zelenog križa Internacional, Nicolasa Imberta, klimatska i ekološka hitnost još uvijek postoji. Biti pasivan više nije opcija.
Sada je vrijeme da djelujemo kako bismo izašli iz slijepog kolca i transformirali naše gospodarstvo i živote na bolje. Kako? Preuzimanjem kontrole nad našom prehranom, čuvanjem vode, oceana i energije te očuvanjem teritorija. No prije nego što djelujemo (dolazi #2), moramo razumjeti!
# 1 Analizirati situaciju
Razumijevanje životnog vijeka
Zajednički napori medicine i ljudskog razvoja naših društava omogućili su da se od 19. do 21. stoljeća napravi napredak u kvaliteti života o kojem vjerojatno nismo smjeli ni sanjati prije sto pedeset godina. Danas, očekivano trajanje života u Europi stagnira ili blago opada. Točnije, očekivano trajanje života u zdravlju opada kod cjelokupne populacije, i to što je brže što je preostalo života duže.
Drugim riječima, što ste mlađi, manje ćete vjerojatno živjeti zdravo onoliko dugo koliko vaši roditelji. Svatko sada može osjetiti učinke klimatskih promjena u svakodnevnom životu s izmjenama suše, poplava i nepogoda, koje postaju sve češće i ozbiljnije u svojim učincima. Posvuda na planeti, nestašice ili strukturne poteškoće u očuvanju vitalnih resursa sada su dio svakodnevice, bilo da je riječ o hrani, vodi ili biološkoj raznolikosti, jer su planetarne granice dosegnute ili premašene.
Razumijevanje vladavine planete
Generacija poslije rata na Zapadu masovno je došla na političku, ekonomsku i medijsku vlast tijekom 1980-ih i 1990-ih godina. Njeni predstavnici odlučili su ostati trajno putem onoga što se sada manifestira kao trostruka pljačka planeta i budućih generacija.
Geografska pljačka, prije svega. Držeći ostatak svijeta pod ekonomskom i ideološkom dominacijom, ti donositelji odluka izgradili su, svojim djelovanjem i načinom života, mrežu suvremenog ropstva u službi svojih interesa. Bez toga da je to bilo planirano ili koordinirano, žeđ za putovanjima i otkrićima podržana masovnom potrošačkom kulturom pretvorila je svakog suvremenog zapadnog aktera u prijenosni remen te geografske pljačke.
Diplomatski prekid, pod krinkom podrške rastu zemalja u razvoju u kolonijalnom obrascu razmišljanja, takozvane organizacije za razvojnu pomoć (MMF, Svjetska banka, multilateralna pomoć) prijete njihovim poljoprivredama i preživljavanju, čineći njihovu industriju ranjivom i radnu snagu nesigurnom, za najveću korist zapadnih banaka i po visokoj cijeni korupcije. To znači da Zapadnjaci žive na račun siromašnijih država i njihove vlastite djece […]
Razumijevanje naših ranjivosti
Osjećamo u našem svakodnevnom životu nakon Covida-19, dok klimatske promjene postaju sve vidljivije u svakodnevnom životu Francuza, koliko je brza transformacija naših društava nužna. I shvaćamo da je moramo financirati bogatstvima koja su sada dostupna kako bi spriječili da nastavak ovog pljačkanja na kredit učini tu transformaciju potpuno nemogućom.
Međutim, povjesničari, sociolozi ili geografi vjerojatno će pokazati, kao što su scenaristi već počeli raditi, koliko je 20. stoljeće bilo stoljeće opasnih ideologija, mita o mogućnosti industrijalizacije svega i nedostatka integracije granica. Koncept i realizacija nuklearne elektrane su savršen primjer toga. Na otkriće atomskog svojstva korisnog za čovječanstvo nadovezala se ideološka ovisnost o lancima reakcija koji omogućuju izradu bombi i centraliziranih energetskih uređaja, bez predviđanja posljedica. Tako je, kako bi opravdali utrku za navodnom veličanstvenošću nuklearnog naoružanja, mali broj zemalja (manje od 8 od 197 sada) odlučio koristiti tu energiju iz atoma kako bi, uz ogromne investicije, proizveo vrelu vodu koja pokreće turbinu za proizvodnju električne energije. Sve to, koristeći rudu čijim resursom, ciklusom života, niti geografski, niti politički, niti tehnički ne upravljamo, niti vanjske utjecaje procesa ekstrakcije. Sve to u ime energetske autonomije, bez ikakve veze s stvarnošću.
Ta volja da djeluješ iz vojnih razloga, i nedostatak povezanog javnog raspravljanja, omogućili su masovna ulaganja i neodgovorno angažiranje sredstava javnog istraživanja. Cijela industrija uvjerila sebe da treba ulagati u prevelika sredstva prijevoza i distribucije, što predstavlja prepreke za bilo kakvo širenje obnovljivih izvora energije ili bilo koje politike energetske učinkovitosti […]
Razumijevanje okolišnog zdravlja
Zdravstvena zaštita okoliša i prevencija su dva posebno zanemarena temata u Francuskoj. Unatoč tome, Europa postavlja strukturalni okvir za ove javne politike, posebno s konceptom One health, koji razvija politiku koja je istovremeno ambiciozna i integrirana, usklađena između okolišnih, prehrambenih, javnozdravstvenih i preventivnih medicinskih izazova, kurativne medicine, uzimajući u obzir ovisnost, invaliditet i starije osobe. U nedavnoj knjizi, Pravedna skrb, dr. François-Georges Carissimo pokazuje koliko je prilagodba zdravstvene zaštite prema potrebama pojedinca istovremeno ekonomski učinkovitija, potiče zajednički život i poštuje ljudsko dostojanstvo.
Naime, nedavna upozorenja su brojna, povezana s proliferacijom endokrinih disruptora u našoj prehrani i svakodnevnom životu. Francuska poljoprivreda ostaje zarobljena u ovisnosti o glifosatu, suprotno povijesti, dok se šire pretilost i višak kilograma, novi društveni pokazatelji. Onečišćenja vode i tla ipak bi nas trebala potaknuti da ne smatramo okolišne propise opcionalnima. Već da više usmjerimo našu zemlju prema europskom putu zaštite potrošača i vodeći položaj u borbi protiv klimatske hitnosti. Ono što nam je Pariški sporazum proizašao iz 21. konferencije stranaka o klimatskim promjenama (COP 21) obećavao 2015. godine. [...]
Izvatci iz knjige "Rethinking the Planet". Njen autor Nicolas Imbert je francuski inženjer, izvršni direktor nevladine organizacije Green Cross. Bavi se strukturiranjem prijedloga civilnog društva o klimatskim promjenama, zdravlju okoliša, teritorijalnoj otpornosti i prevenciji okolišnih sukoba, u Francuskoj i inozemstvu.
Ilustracija jedan: Iz ove konverzacije, AI je generirala niz ilustracija. Stefan Muntaner je hranio podacima za uređivanje i vodio estetsku dimenziju. Svaka ilustracija tako postaje jedinstveno umjetničko djelo putem NFT-a.