Što bi bile lutalice u Aleksandriji bez Konstantina Kavafija ? Grčki pjesnik, duboko ukorijenjen u ovom pomalo mitološkom gradu Mediterana, neprestano ga je istraživao, pričajući o ovom gradu - Poli, prema naslovu jedne od njegovih emblematskih pjesama :
Nećeš pronaći druge zemlje, nećeš pronaći druga mora.
Grad će te pratiti. Obilazit ćeš iste
Ulice. U istim kvartovima ćeš ostarjeti
I u istim kućama ćeš se osušiti.
Uvijek ćeš dolaziti u ovaj grad. Ne nadaj se drugim mjestima. (…)
Aleksandrija je poput svog sudbinu. Ona šapće daleki eho, sjećanje na antički grčki grad koji transfigurira vladavinom elegancije svog jezika. U Aleksandriji koja je postala kozmopolitska, u devetnaestom stoljeću, Kavafi se razvija. Grad pod europskim utjecajem, grad potresen pobunom Urabija, grad teško bombardiran i zapaljen od britanske flote 1882. godine. Tamo je rođen 1863. godine, boravio je u Engleskoj sa svojim ocem, trgovcem, zatim u Istanbulu/ Konstantinopolu, odakle se vraća 1885. da se nastani u svom rodnom gradu koji više nikada neće napustiti.
U ogledalu Aleksandrije
Postoji kao ogledalo, s višestranim aspektima, koje se uspostavlja između grada Aleksandrije, koji se naziva „Kraljicom Mediterana“, uoči Prvog svjetskog rata, i Kavafijeve poezije, vanvremenske. Ona se igra s epohama, prelazi vrijeme i rekonfigurira svijet iz grada svih svojih želja, svih svojih gađenja također…
Njegov grad očito nije grad svih Aleksandrinaca, većine zaboravljene u gradu proslavljenom zbog svog kozmopolitizma, okupljanju uglednika koji često imaju više putovnica i koji upravljaju Gradom, u punoj ekspanziji, sve do 1930-ih godina.
Kavafi umire 1933. godine, dok se najavljuje drugi svijet, s rastom nacionalizama i partikularizama, rat koji dolazi, na vratima Aleksandrije, i afirmacijom suverene, neovisne Egipatske države, koja ne gleda uvijek s dobrim okom na te Aleksandrinace iz cijelog svijeta.
Kavafi je poput esteta koji pokušava pobjeći od utjecaja svog vremena, igrati se s vremenom, pronaći sukladnosti s univerzumom antičkog svijeta, koji mu govori poznatim jezikom.
Poziv na putovanje
On je pjesnik jednog mjesta, jednog grada, ali je također i onaj koji nas uči umjetnosti putovanja, stavljanja na put, traženja nepoznatog. Ima ukus, barem književni, za prelazak, za otkrivanje, u dalekim putovanjima, dubokog smisla postojanja. On nije pjesnik povratka u Itaku, neizrecive nostalgije, već onaj koji mami drugdje, koji naslućuje i koji oblikuje tu neumornu stranu koja rađa poziv na putovanje…
Itaka ti je dala ovo divno putovanje.
Bez nje, ne bi krenuo na put.
Ona ti više nema što dati.
Uđimo s njim u ovu legendarnu pjesmu, Itaka, koja na drugačiji način nastavlja nit Odiseje :
Itaka
Kada kreneš na put za Itaku,
Želi da put bude dug,
Bogata avanturama i poukama.
Ne boj se Lestrigonaca,
Kiklopa ili gnjeva Posejdona.
Nikada nećeš vidjeti ništa slično na svom putu
Ako ti razum ostane uzdignut, ako tvoja duša i tijelo
Nisu dotaknuti osim od odabranih emocija.
Nećeš sresti Lestrigonace,
Kiklopa ili razbješnjenog Posejdona
Ako ih ne nosiš u sebi,
Ako ti duša ne postavi pred tebe.
Želi da put bude dug,
da bude mnogo ljetnih jutara,
u koje ćeš ući - s kakvim užitkom,
Sa kakvom radošću - u nepoznate luke.
Zadrži se u fenikijskim trgovinama,
I napravi lijepe kupovine:
Majka i koralji, jantar i ebanovina,
Mirišljavi parfemi svih vrsta,
Uvijek više mirisnih parfema.
Posjeti mnoge gradove Egipta,
Uči iznova i iznova od njihovih učenjaka.
Uvijek čuvaj Itaku u svom umu,
To je prema njoj kuda ideš.
Ale ne požuri svoj put:
Bolje je da traje mnogo godina,
Da već budeš star kada stigneš na svoju otok,
Bogata onim što si stekao na svom putu,
i bez nade da će ti Itaka dati bogatstva.
Itaka ti je dala ovo divno putovanje.
Bez nje, ne bi krenuo na put.
Ona ti više nema što dati.
Čak i ako ti se čini siromašna, Itaka te nije prevarila:
Sada kada si mudar s tolikim iskustvom,
shvatit ćeš što Itake žele reći.
Thierry Fabre
Osnivač Susreta Averroès, u Marseilleu.
Pjesnik, istraživač i kustos izložbi. Vodio je časopis La pensée de midi, kolekciju BLEU kod Actes-Sud i programiranje Mucem-a. Stvorio je program Mediteran na Institutu za napredne studije Aix-Marseille-Université.
Preuzima uredničku odgovornost.
Fotografija s naslovnice ©Peggychoucair - Pixabay