Pustošne poplave pogodile su Sloveniju. Među mnogim volonterima koji su došli pomoći stradalima, bili su i tražitelji azila. U Sneberju, selu blizu Ljubljane, pomogli su stanovnicima u čišćenju i uklanjanju poplavljenih kuća. Nakon završetka volonterskih aktivnosti, tražitelji azila su ostali i njihov odnos s mještanima se potpuno promijenio.
Prošlog kolovoza, Slovenija je doživjela najveću prirodnu katastrofu u svojoj povijesti od stjecanja neovisnosti. Razorne poplave sredinom ljeta, dok je zemlja bila više naviknuta na borbu protiv požara i suše, pogodile su gotovo dvije trećine zemlje. Voda je odnijela mostove i kuće. 12 000 zgrada je poplavljeno i oštećeno. Ukupni troškovi štete i obnove procijenjeni su na gotovo 10 milijardi eura, što predstavlja gotovo dvije trećine godišnjeg proračuna države. Ove klimatske promjene najavljuju novo doba...
Inicijativa je došla od tražitelja azila
Kao i svi ostali, tražitelji azila privremeno smješteni u Sloveniji pratili su poplave putem medija. "Vidjeli su da ljudima treba pomoć, inicijativa je došla od njih. Okrenuli su se prema nama i već sljedećeg dana krenuli smo tamo", prisjeća se Miha Blažič iz Ambasade Rog. Ova neprofitna organizacija radi na terenu s tražiteljima azila i brani njihova prava na granicama, u vladinim uredima i na radnim mjestima. Tražitelji azila stigli su u Sneberje, potpuno poplavljeno selo na rubu Ljubljane, prvog vikenda nakon katastrofe, kada su mase volontera iz cijele Slovenije pritekle u pomoć stradalima. "Bili smo malo izvan mjesta u toj gužvi. Na početku, sve je izgledalo pomalo čudno. Ali uskoro smo se uklopili u radne timove", prisjeća se Blažič. Prvo je trebalo očistiti poplavljene kuće, zatim ukloniti sve drvene dijelove i izolaciju natopljenu vodom. "Rušili smo zidove, uklanjali zemlju... Posao je bio težak i prljav", opisuje Blažič.
Pozitivniji stav prema tražiteljima azila
"Stanovnici su prvo bili prestrašeni i bili su sumnjičavi prema njihovom prisustvu. U ovom okruženju, nismo navikli na migrante." Ali situacija se postupno mijenjala. Ljudi su počeli pozivati ih u svoje domove. Dok je život polako vraćao u normalu i dok ostali volonteri više nisu tako masovno dolazili u poplavljena područja, tražitelji azila u Sneberju su ostali. Stanovnici su ih pitali hoće li se vratiti sljedećeg dana, stariji su se posebno vezali za njih. "Hoćete li se vratiti? Trebali bismo opet napraviti ovo. Hoće li se dječak koji je bio ovdje jučer vratiti danas?" sjeća se Blažič.
Neki tražitelji azila su uspostavili kontakte s lokalnim stanovnicima, nazvali ih i pitali trebaju li još uvijek pomoć, ponovno se javljajući ako je potrebno. "Čak i kada više nismo organizirali prijevoz, neki su sami dolazili autobusom." Tako je organizirana pomoć postala neformalna i prijateljska, opisuje Blažič. "Ako danas pitate ljude u Sneberju, nitko više nema negativno mišljenje o njihovom prisustvu". Bili smo vrlo iznenađeni pozitivnim učinkom ove volonterske akcije.
Od 50 tražitelja azila koji su pomogli stanovnicima Sneberjea, većina je i dalje u zemlji. Neki su u procesu izručenja, dok se drugima još uvijek utvrđuje njihovo pravo na međunarodnu zaštitu. Za većinu migranata, Slovenija je samo tranzitna zemlja kroz koju prolaze na putu prema zapadnim Balkanima. Samo nekoliko njih razmišlja o ostanku i izgradnji života ovdje. ◆
Franci Zlatar, direktor Slovenske filantropije, nevladine organizacije za promicanje volontiranja, smatra da je neophodno da stranci koji žive u Sloveniji na bilo koji način sudjeluju u slučaju katastrofe. "Vrlo je važno da se uključe u svakodnevni život, da se povežu s lokalnim stanovništvom. Osobni kontakt je ključan i mijenja pogled mnogih ljudi. Vide ih na drugačiji način, kao obične ljude, ne različite od njih. Samo na taj način strah od nepoznatog, ljudi drugih kultura, može biti eliminiran. Tražitelji azila pokazali su veliku spremnost za pomoć nakon poplava. Moramo također imati to na umu u danima kada svjedočimo novim neprijateljstvima, posebno u traženju novih lokacija za azilantske domove."