Libanon se suočava s višegodišnjom višestrukom krizom. Gospodarstvo se urušava, bankarski sustav je gotovo nepostojeći, a politika paralizirana. U ovom destabilizirajućem kontekstu, znanstvena istraživanja, već krhka, nalaze se na rubu ponora. Znanstvenici i istraživačke organizacije udružuju snage, traže i ponekad pronalaze načine za nastavak svojih studija i istraživanja.
Libanonske istraživačke institucije, nekada temelji znanja i inovacija, danas su ugrožene. Kriza iz 2019. godine teško je pogodila znanstvena istraživanja. Proračuni su smanjeni, čak do 33 puta manje, a devalvacija libanonske funte nije ništa popravila (1.500.000 funti je bilo ekvivalentno s 900 eura prije 2019., danas je manje od 15). Iako je primijećen blagi oporavak u 2023.-2024., s proračunima koji dosežu 50 do 75% njihove prethodne razine za privatne institucije, situacija ostaje kritična za javne ustanove koje dobivaju samo 10 do 20% svojih prethodnih financiranja.
Ovaj pad resursa rezultirao je masovnim egzodusom istraživača. Procjenjuje se da je 15 do 20% iskusnih istraživača napustilo zemlju, dok je više od 50% mladih odabralo nastaviti karijeru u inozemstvu. Ova "bijeg mozgova" stvorio je prazninu tešku za popuniti, posebno jer je tržište rada u libanskom znanstvenom istraživanju već bilo ograničeno prije krize, s manje od 20 aktivnih institucija u tom području.
To je također imalo utjecaj na znanstvene pozive. Mlađe generacije sve manje razmišljaju o karijeri istraživača, suočene s nestabilnošću i ograničenim mogućnostima koje nudi ovaj sektor u Libanonu. Radna mjesta koja su ostala upražnjena zbog odlaska istraživača rijetko se popunjavaju, a mnogi laboratoriji su zatvoreni ili rade s smanjenim brojem zaposlenika.
CNRSL, engine of resilience
Unatoč mnogim izazovima, Conseil National de la Recherche Scientifique au Liban (CNRS-L) se ponovno izmišlja kao stup otpornosti za libansko znanstveno istraživanje. Od 2022. godine, pod vodstvom Tamare el-Zein, njegove nove glavne tajnice, CNRSL ponovno definira svoju misiju kako bi se prilagodio trenutnim krizama. "Stoga je prioritet upravljanje ovom krizom s minimalnom štetom", objašnjava ona, ističući da rad CNRS-L-a sada počiva na tri strateška područja: financiranje, valorizacija postojećih istraživanja i suradnja s privatnim sektorom.
Što se tiče financiranja, Tamara el-Zein priznaje da "treba donijeti teške odluke." "Ne možemo više financirati svu istraživanja", kaže ona. "Moramo biti selektivni, jer je važno održati određeni ritam u istraživanju. Stagnacija znači nazadovanje." Po prvi put od svog osnivanja 1962. godine, CNRS-L definira znanstvene prioritete putem suradničkog procesa uključujući ključne odlučitelje velikih državnih institucija (ministarstva, itd.) kako bi procijenili njihove trenutne i buduće znanstvene potrebe. Kroz ove konzultacije, nastoji financirati projekte koji odgovaraju nacionalnim izazovima i poticati političke odlučitelje da koriste njegovo stručno znanje u planiranju i donošenju odluka o javnim politikama. Na temelju tih rezultata, CNRS-L pokreće Program potpora za istraživanje za sveučilišta i istraživačke centre za 2024.
Kako bi istraživanje bilo valorizirano, glavna tajnica ističe važnost premašivanja industrijske primjene i "proširivanje pretvaranja tog istraživanja u znanje koje bi služilo za oblikovanje javnih politika", dodajući da je interdisciplinarnost ključna za suočavanje s nacionalnim izazovima. Ona podsjeća da "zemlje koje su temeljile svoje javne politike na znanstvenom istraživanju su one koje su najbolje upravljale krizama."
Na kraju, Tamara el-Zein ističe potrebu strukturiranja centara izvrsnosti i stvaranja mostova između ekonomskih, akademskih sektora i građana. "Ti mostovi su rijetki u Libanonu, i možemo samo primijetiti štetu koju to uzrokuje u zemlji na svim razinama", primjećuje. Također naglašava odgovornost prema građanima koji djelomično financiraju istraživanje porezima. "Treba im moći prikazati plodove tog istraživanja," objašnjava.
Privatni sveučilišni, katalizatori inovacija
Na svojoj strani, privatni sveučilišta zemlje, poput Sveučilišta Saint-Joseph (USJ) i Libanonsko-američkog sveučilišta (LAU), pokazuju izvanrednu otpornost održavajući i razvijajući svoja znanstvena istraživanja. Ove institucije, svjesne svog ključnog uloga u libanonskom društvu, uspjele su prilagoditi svoje strategije kako bi nastavile obrazovati istraživače budućnosti i aktivno doprinijeti obnovi zemlje.
Na USJ-u, prioritet je stvaranje poticajnog okruženja za istraživanje unatoč financijskim izazovima. "Uspjeli smo osloboditi značajan dio vlastitog proračuna kako bismo financirali istraživačke projekte, ali i doktorske stipendije" objašnjava Richard Maroun, potpredsjednik za istraživanje. Sveučilište se oslanja na međunarodna financiranja, posebno ona Europske komisije, Francuske agencije za razvoj i Agencije univerziteta frankofonije, kako bi nastavilo opremanje svojih laboratorija najsuvremenijom tehnologijom i pružilo pristup neophodnim bibliografskim resursima za nastavnike istraživače. Istovremeno, USJ radi na jačanju angažmana studenata u istraživačkim programima. Predstavljen je trogodišnji plan za 2024.-2026. godinu s ciljem podrške istraživačima i indeksiranja časopisa sveučilišta radi bolje međunarodne vidljivosti.
Ekonomske izazove nisu jedine prepreke. Nancy Fayad, docentica mikrobne genomike na LAU-u, vidjela je svoju karijeru oblikovanu kroz uzastopne krize. Godine 2019. godine, prosvjedi u Libanonu spriječili su je da pristupi svom laboratoriju i nastavi svoju disertaciju. Godine 2020., karantena u Belgiji, zbog pandemije COVID-19, ponovno je blokirala njezin rad u laboratoriju. Ipak, uspjela je reagirati fokusirajući se na bioinformatiku, što joj je omogućilo objavljivanje dodatnog znanstvenog članka. "Istraživanje u Libanonu pati od dvostruke krize: međunarodne nedostatka financiranja temeljnog istraživanja i lokalne ekonomske i financijske," primjećuje. Kako bi podržala svoje istraživače, LAU je osnovala fond za hitne slučajeve koji osigurava minimalnu aktivnost u svojim laboratorijima. Rješenje koje omogućuje održavanje uvjeta potrebnih za privlačenje vitalnih vanjskih financiranja.
Jedinstvena i otporna znanstvena zajednica
Za prevladavanje ovih poteškoća, nastaju suradničke inicijative podržane od strane udruga, zaklada i istraživačkih mreža koje udružuju svoje resurse i znanja. Ti napori uključuju uspostavu programa mentorstva s ciljem pružanja podrške i razvoja mladim talentima u ovom zahtjevnom okruženju.
Kako bi istaknuo i podržao postignuća libanonskih istraživača, Nacionalno vijeće za znanstvena istraživanja ponovno pokreće svoju Godišnju nagradu za znanstvenu izvrsnost. Ova prestižna nagrada dodjeljivat će se u četiri temeljna područja: osnovne znanosti i inženjerstvo, medicinske i biološke znanosti te javno zdravstvo, poljoprivredne i okolišne znanosti te društvene i humanističke znanosti. Osim ovih priznanja, dodjeljivat će se i "Nagrada za znanstvenu karijeru" istaknutim istraživačima koji su dali značajan doprinos istraživanju.
Ovi se nagrade ne odnose samo na počast ovim istraživačima, već i na poticanje kvalitetnog istraživanja koje je relevantno i usmjereno prema potrebama zemlje. Ove inicijative, zajedno s snažnom suradnjom i strukturiranim mentorstvom, ključne su za osiguravanje trajnosti i razvoja znanstvenog istraživanja u Libanu, čak i u vremenima krize.
