Odlučnost: to je ključna riječ koja savršeno definira prof. Sarab Abu-Rabia-Queder. Podrijetlom iz Beersheve u Negevu, ona je mnogo više od uzora uspjeha za beduinsko društvo; ona je nacionalna ponos. Godine 2006. postaje prva beduinka koja je stekla doktorat na Sveučilištu Ben-Gurion, čime započinje novu eru. Njezina priča je priča pionirke, simbol nade i postignuća za beduinke. Uzor mladim ženskim talentima, potiče ih da s ponosom prihvate svoje korijene na izraelskoj sceni.
Ova izvanredna žena, majka trojice sinova, uspješno je spojila obiteljski život i profesionalni put bez greške. Nakon što je završila svoju disertaciju koja se bavila beduinkama koje su nastavile visoko obrazovanje, istražujući kako one usklađuju svoje akademske aspiracije s očekivanjima svojih obitelji, Sarab Abu-Rabia-Queder je provela postdoktorska istraživanja u rodnim studijama na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu i na Sveučilištu u Oxfordu. Godine 2021., to je krunidba: imenovana je potpredsjednicom za raznolikost i uključivanje na Sveučilištu Ben-Gurion u Negevu.
Zajednica suočena s velikim izazovima
Beduini potječu iz jedne od najsiromašnijih zajednica u zemlji, s više od 60% obitelji koje žive ispod praga siromaštva. 50% beduina u Negevu živi u selima koja država ne priznaje, čije su kuće pred rušenjem, bez vitalne infrastrukture poput pitke vode ili električne energije. U većini tih sela, škola se završava u 5. razredu, nema srednjih škola, gimnazija ni javnog prijevoza, što otežava pristup obrazovanju učenicima koji si ne mogu priuštiti putovanje u obližnje gradove radi školovanja.
Sarab Abu-Rabia-Queder je pokrenula nekoliko inicijativa za jačanje raznolikosti unutar Sveučilišta Ben-Gurion i poticanje uključivanja studenata i istraživača iz manjinskih zajednica. Radila je na poboljšanju uvjeta studiranja i pružanju podrške arapskim studentima, koji se često suočavaju s preprekama vezanim uz jezik, kulturne razlike i institucionalnu diskriminaciju.
Izaći iz tradicionalnog obrazovnog sustava
"Više od 60% beduinskih studenata na Sveučilištu su žene: jasan znak napretka za položaj žena beduinki. Međutim, većina beduinki još uvijek je ograničena na obrazovne smjerove. Oko 60% njih pohađa specijalizirane škole, a ne Sveučilište, što znači da još uvijek postoje značajni razmaci u psihometrijskim rezultatima koji omogućuju upis na Sveučilište. Prosjek u beduinskom sektoru je 419 naspram 570 za nacionalni prosjek, a ta razlika ne omogućava beduinima masovni pristup visokoj tehnologiji, medicini ili inženjerstvu. Stoga, mnogi beduini biraju studirati medicinu u inozemstvu", ističe prof. Sarab Abu-Rabia-Queder.
"Djelujemo na Sveučilištu kako bismo ispravili te razlike, koje su u osnovi povezane s hebrejskim. Naime, to je drugi jezik za beduine, dok Sveučilište zahtijeva razinu materinjeg jezika. Također se suočavaju s problemima prilagodbe između akademskog svijeta i tradicionalnog zajedničkog svijeta iz kojeg potječu. Tijekom posljednje dvije godine imali smo slučajeve studentica koje su bile prisiljene prekinuti studij jer su se obitelji protivile. Beduinski profesori na Sveučilištu pokušavaju uvjeriti roditelje da dopuste svojoj djeci da završe svoje obrazovanje", priča Sarab.
Obrazovati vođe sutrašnjice
Sarab i njezini timovi pokrenuli su nekoliko programa koji pomažu beduinima da se integriraju na Sveučilištu. S programom "Hebrejski, ključ uspjeha", židovski studenti, od kojih su većina djevojke, susreću se s beduinima u srednjoj školi i rade s njima na otklanjanju njihovih nedostataka i omogućavanju im da postignu dobar nivo u hebrejskom jeziku.
"Ulazna vrata na Sveučilište" također priprema učenike za upis na fakultet. Zahvaljujući tim inicijativama, u posljednjih pet godina, postotak beduina koji su primljeni na znanstvene i visoke tehnologije značajno je porastao.
"Također dodjeljujemo stipendije beduinkama kako bi mogle financirati svoje magistarske studije, organizirali smo program liderstva kako bismo pružili alate budućim vođama žena. Na kraju, osnovali smo centar za beduinke unutar sveučilišta, gdje mogu studirati i sudjelovati u zoom sastancima. Općenito, prva godina im je teška za integraciju, stoga im to omogućava da steknu samostalnost i povežu se s drugim ženama u okruženju koje je posvećeno njima", objašnjava Sarab Abu-Rabia-Queder.
"Spasiti" talente od tereta tradicija
Dok je Sarab Abu-Rabia-Queder imala sreću da može studirati bez prepreka, stvarnost je sasvim drugačija za većinu beduinki, koje trpe okove još uvijek vrlo patrijarhalnog društva.
"Razgovarala sam s prvom beduinskom studenticom koja je diplomirala magisterij iz Zemaljskih znanosti iz svog sela. Njena obitelj ju je obeshrabrila u tom smjeru, sugerirajući joj da bude učiteljica kako bi imala stabilniji život. S odborom smo uspjeli uvjeriti oca da je pusti da studira, a danas je istraživačica specijalizirana za potrese i priprema svoju disertaciju. Nažalost, još uvijek ne vidimo dovoljno rezultata na terenu. Kada beduini završe Sveučilište, teško pronalaze posao", žali se Sarab Abu-Rabia-Queder.
Forum za razbijanje tabua
Osim u akademskom svijetu, profesorica Abu-Rabia-Queder je angažirana feministička aktivistica i osnivačica Foruma organizacija arapskih žena u Negevu. Ovaj forum ima za cilj promicanje jednakosti spolova i pružanje prostora za suradnju među arapskim ženama na jugu Izraela.
Sarab Abu-Rabia-Queder ima važnu ulogu u borbi protiv rodnih stereotipa i nasilja nad ženama.
"Poligamija, femicidi i nasilje nad ženama su teme koje bez tabua obrađujemo unutar Foruma. Prije njegovog osnivanja, mnoge žene su se bojale prijaviti ove fenomene koji ubijaju zajednicu iznutra. Država ne čini mnogo kako bi suzbila ove pošasti jer ih smatra sekundarnima, ali ne možemo čekati da se situacija pogorša. Poligamija, na primjer, ima psihološke i ekonomske posljedice i stvara bolesno društvo. Na nama je, beduinkama, da promijenimo mentalitete", tvrdi Sarab.
Borba protiv rasizma u društvu
Vijeće za visoko obrazovanje obvezalo je sve akademije da uključe program za povećanje postotka populacija iz manjinskih zajednica unutar njih. Tijekom posljednje četiri godine, sveučilišta su stavila temu na dnevni red, ali rasizam je još uvijek prisutan. "Neki nastavnici i obrazovni djelatnici misle da su beduini i Arapi slabi i da ne žele uspjeti. Postoji mnogo rasizma koji sprječava društvenu mobilnost beduinske zajednice", žali se Sarab.
Na Sveučilištu, beduini diplomanti čine samo 8% svih studenata. "Moramo doseći 30%, pa čak i 50% kako bismo primijetili značajno poboljšanje i imali utjecaj na društvo. Dok god beduini ne steknu kvalifikacije, ne možemo imati težinu, a primjeri uspjeha ostat će izolirani slučajevi poput mog.", dodaje ona.
Nakon 7. listopada, situacija se pogoršala, jer su arapski studenti primili pritužbe zbog pisanja ajeta iz Kur'ana na društvenim mrežama, traženo im je da osude akcije Hamasa, a postali su sumnjivi. "Mislim da država nije iskoristila priliku za približavanje s beduinskim društvom. Beduini su ipak bili prvi koji su spašavali, ponekad po cijenu svog života, festivale u Novoj ili ljude iz kibuca bez pravljenja razlika, ali nažalost, država pravi razlike. Prvi projektili koji su pogodili Beershevu i regiju ubili su beduine jer nemaju skloništa u neprepoznatim selima. To je pravi zločin", tvrdi Sarab koja smatra da je beduinska populacija zapostavljena.
Sarab Abu-Rabia-Queder također je međunarodno priznata. Trenutno radi na novom projektu zajedničkog života na Sveučilištu "Lab for study of shared life", koji otvara perspektive dijaloga između zajednica. "Ako želimo pravu demokraciju, moramo se boriti protiv rasizma koji dolazi s vrha, ali i s dna piramide", zaključuje Sarab Abu-Rabia-Queder.
Saznajte više o Sarab Abu-Rabia-Queder:
Feministička aktivistica izraelsko-arapskog podrijetla, Sarab je također autorica tri knjige i brojnih članaka koji se bave položajem beduinki u obrazovanju i zapošljavanju. Predaje s iznimnom profesionalnom rigoroznošću arapski feminizam, raznolikost i rasizam.
Kćer prvog beduinskog liječnika u Izraelu, Sarab je pohađala srednju školu u Beershevi gdje je bila jedina beduinka među 400 židovskih vršnjaka. Tada je brzo shvatila da će joj diplome kasnije omogućiti da služi uzroku koji je pokreće: igrati ključnu ulogu u budućnosti beduina u Izraelu kako bi jednog dana mogli, poput nje, doseći izvrsnost.
"Moji glavni izazovi bili su nastaviti upravljati svojim domaćinstvom dok sam pripremala svoj doktorat. Noću sam učila, čitala, pisala svoju disertaciju i objavljivala članke. Provela sam mnogo neprospavanih noći. Morala sam balansirati između potreba djece i svojih, nije bilo lako, čak sam morala zaposliti pomoćnicu, jer sam predavala tijekom dana, ali to je bilo za dobru stvar. Ni za što na svijetu ne bih odustala", objašnjava ona.
Foto naslov: Ceremonija dodjele počasnog doktorata Instituta Weizmann 2023 © DR