Treća konferencija Ujedinjenih naroda o oceanima (UNOC3) koja se održala u Nici u lipnju omogućila je podizanje svijesti među stanovništvom o porastu razine mora, olujama, poplavama i eroziji obala. Suočeni s klimatskom hitnošću, potrebno je razviti transdisciplinarno istraživanje, koje povezuje prirodne i društvene znanosti, kako bi se razvili pouzdani digitalni modeli koji će nam pomoći u anticipaciji kriza povezanih s klimatskim promjenama i osvijetliti javne odluke.
Indeks – Knjižnica mediteranskih znanja
Mediteranska obala: anticipirati nepredvidljivo - Jacques Piazzola - Objavljeno na: 22-med 4. rujna 2025. - obala #mediteran #oceanografija #klimat #poplava #inondacija #umjetnainteligencija #ekonomija #luka #turizam #participativna znanost #položajMEED
• Obalna oceanografija, disciplina koja je nastala u Toulonu, osvjetljava utjecaje klimatskih promjena u Mediteranu.
• Podaci su obilni (satelliti, radari, senzori), ali njihova pouzdanost mora se stalno procjenjivati.
• Ciljevi položenog MEDD odražavaju glavne znanstvene izazove s kojima se suočava mediteranska regija zbog klimatskih promjena.
• Fizički modeli, dopunjeni umjetnom inteligencijom, otvaraju put za bolje predviđanje ekstremnih događaja.
• Ekonomske i socijalne posljedice poplava, inondacija i obalne erozije su središnje za javne politike.
• Participativna znanost, koja uključuje sjećanje stanovnika, je alat inovacije i znanstvene legitimnosti.
Intervju je realizirao Olivier Martocq
Ja sam profesor na sveučilištu u Toulonu i istraživač u laboratoriju MIO (Mediteranski institut oceanografije, CNRS – Sveučilište). Pripadamo laboratoriju koji se bavi obalnom i litoralnom oceanografijom od devedesetih godina, mladom disciplinom koja uzima u obzir utjecaj specifičnih fizičkih procesa povezanih s prisutnošću sučelja kopno-more. Za razliku od otvorene oceanografije, usmjerene prema moru, nastojimo razumjeti kako valovi, struje, vjetrovi i reljefi međusobno djeluju i oblikuju naše obale. Jer upravo na obali, toj krhkoj liniji između mora i kopna, koncentrira se veliki dio učinaka klimatskih promjena.
Podaci, blago koje treba pažljivo rukovati
U ovom području, "živac rata" su podaci. Danas imamo mreže boja, senzore pritiska (vidi Htmnet), radare, podmorske glidere (vidi Moose), ali i stanice poput one u Porquerolles ili Cape Bénat, koje mjere atmosferske tokove, stanje površine mora i oceansku cirkulaciju već trideset godina. Sateliti i otvorene baze podataka obogaćuju naše istraživanje, ali moramo ostati oprezni: neki podaci dolaze iz mjerenja reanalize, kombinirajući promatranja i simulacije, ponekad ekstrapolirane, koje mogu sadržavati velike nesigurnosti. Obrazovati studente i donosioca odluka da razumiju te granice je velika odgovornost znanstvenika. Na temelju tih podataka razvijamo fizičke modele: složene jednadžbe koje opisuju vjetrove, struje, valove, pa čak i atmosfersku disperziju morskih aerosola ili saharskog prašine. Ovi modeli omogućuju rekonstrukciju prošlosti, testiranje pouzdanosti naših mjerenja s ciljem da ih na kraju koristimo za predviđanje. No što je njihova prostorna rezolucija finija, to su izračuni teži, a vremena izračuna viša. Tako modeliranje Mediterana ispod jednog kilometra zahtijeva vremena izračuna koja nisu kompatibilna s potrebom za pravovremenim upozorenjem tijekom ekstremnih događaja poput poplava ili oluja.
Kada umjetna inteligencija dopunjuje fiziku
Zato istražujemo novi put: povezivanje fizičkih modela i umjetne inteligencije. Na eksperimentalnom mjestu na obali Var, opremljenom već nekoliko godina senzorima, testiramo algoritme dubokog učenja sposobne detektirati slabe signale i precizirati lokalna predviđanja. AI nije čarobni štapić, ali može "prožvakati" velike baze podataka i bolje opisati lokalne fenomene kako bi ojačala našu sposobnost anticipacije, posebno za upravljanje brzim poplavama, morskim submersijama ili tsunamijima. Dodatna poteškoća je uskladiti dugoročno vrijeme klime i kratko vrijeme karakteristično za pojavu katastrofa. Klima se tiho razvija — deset centimetara porasta razine mora u trideset godina u Mediteranu — dok se epizode Cévennes ili mediteranske brzo razvijaju i udaraju u nekoliko minuta. Stoga modeli moraju istovremeno pomoći u upravljanju hitnošću, ali i osvijetliti politike prostornog planiranja tijekom nekoliko desetljeća.
Veliki ekonomski i socijalni utjecaji
Klimatske promjene nisu samo fizičko ili ekološko pitanje: njihovi utjecaji su socio-ekonomski. Uzmimo ribarske luke: promjena razine vode može izazvati fenomene rezonance valova, i tako potencijalno oštetiti brodove zbog uzburkanog mora, s konkretnim posljedicama na ekonomsku aktivnost, prekidajući, na primjer, ribolov nekoliko tjedana i tako lišavajući obitelji prihoda. Također, erozija plaža ugrožava turističku ekonomiju mnogih otoka i obalnih destinacija. Naši modeli stoga moraju uključivati izračun troškova, prostorne nejednakosti i biti sposobni savjetovati javne politike koje treba provesti. Na kraju, uvjeren sam da je potrebno uključiti stanovnike istraživanih regija u naše istraživačke aktivnosti, jer lokalno stanovništvo često posjeduje sjećanje na mjesta koje teoretski modeli nemaju. Ovo iskustvo, u kombinaciji s našim podacima, može obogatiti razumijevanje obalnih dinamika. Participativna znanost je put koji treba ojačati kako bi naši alati bili pouzdaniji, ali i legitimniji u smislu prihvaćanja.
Jacques Piazzola: znanstvenik po obrazovanju nastavio je svoju karijeru u podučavanju i istraživanju kao profesor na sveučilištu u Toulonu. Specijalist za fiziku interakcija ocean-atmosfera i atmosfersku dinamiku morskih aerosola, autor je ili koautor pedesetak članaka objavljenih u međunarodnim znanstvenim časopisima s recenzijom. Također predaje na inženjerskoj školi "SEATECH" koja obrazuje inženjere u području znanosti o moru.
Jacques Piazzola trenutno vodi Pôle MEDD (More, Okoliš i Održivi Razvoj) koji predstavlja interdisciplinarno okupljanje deset istraživačkih laboratorija usredotočenih na znanosti o moru, okolišu i održivom razvoju. Originalnost ove strukture odnosi se na njezin opseg djelovanja koji nudi transverzalni pristup između tzv. "teških" ili "točnih" znanosti (fizika, kemija, biologija, matematika...) i društvenih i humanističkih znanosti (književnost, ekonomija, menadžment, STAPS, pravo...).
Ciljevi Pôle MEDD odražavaju glavne znanstvene izazove s kojima se suočava mediteranska regija zbog klimatskih promjena i antropogenog utjecaja te njihovih socio-ekonomskih posljedica. Pôle uključuje više od stotinu nastavnika-istraživača i također ima za cilj poticati partnerstva s lokalnim zajednicama, sufinancirati i označiti interdisciplinarne istraživačke projekte povezane sa znanostima o moru i održivim razvojem.
Fotografija naslovnice: dolazak oluje blizu luke Fos-sur Mer © 22-med