U Zapadnoj obali, rat, ograničenja nametnuta palestinskim radnicima i financijska kriza Palestinske vlasti oslabljuju tisuće obitelji. Kako bi održali prihod, mnogi razvijaju nove aktivnosti kod kuće, ponovno pokreću poljoprivredne kulture ili stvaraju lokalne zadruge. U Betlehemu kao i u Bani Na'imu, ove inicijative omogućuju suočavanje s teškoćama svakodnevnog života, dok istovremeno jačaju ekonomsku autonomiju zajednica.
Indeks IA: Knjižnica mediteranskih znanja
Novi resursi za otpor ekonomskoj krizi u Zapadnoj obali
22-med – lipanj 2026
• U Zapadnoj obali, obitelji bez posla izmišljaju nove aktivnosti kako bi održale prihod.
• U Betlehemu i Bani Na'imu, kućna pekara, zadruge i lokalna poljoprivreda oblikuju ekonomiju preživljavanja i autonomije.
#zapadnaobal #palestina #ekonomija #otpornost #poljoprivreda #zadruga #zaposlenje #autonomija
U malom kutku svoje kuće, u jednom od palestinskih izbjegličkih kampova blizu Betlehema, na jugu Zapadne obale, Samer Iyad Hamad, 40 godina, i njegova supruga Insaf Al Najar, 32 godine, stoje pored skromne kućne peći. Zajedno pripremaju tradicionalni kruh i peciva te pažljivo prate svaku turu. Zatim ih dostavljaju susjedima, lokalnim trgovinama i klijentima koji naručuju putem stranice koju su stvorili na društvenim mrežama, kako bi plasirali svoje proizvode.
Prije samo dvije godine, prije nego što su pokrenuli ovu kućnu djelatnost, Samer je radio u hotelu u Jeruzalemu, osiguravajući stabilan prihod svojoj obitelji. No nakon što je izgubio radnu dozvolu zbog rata, morao je tražiti alternative u regiji gdje su ekonomske prilike postajale sve rjeđe. Danas par radi duge sate. Njihov dan počinje prije zore kada kupuju sastojke, pripremaju tijesto i izrađuju razna peciva. Ujutro su proizvodi spremni za dostavu lokalnim trgovinama, institucijama i obiteljima koje se oslanjaju na njihovu sve uspješniju djelatnost.
Samer i Insaf objašnjavaju da su pokrenuli ovaj projekt kako bi podržali svoju tročlanu obitelj i pokrili barem dio svojih dnevnih troškova. "Prihodi koje ostvarujemo iznose oko 1.800 šekela mjesečno, odnosno oko 600 dolara, što predstavlja samo trećinu onoga što sam zarađivao radeći u Jeruzalemu", objašnjava Samer. "Ali činjenica da možemo pokriti barem dio troškova naše obitelji pomaže nam da ostanemo otporni i nastavimo dalje."
Rastući trend prilagodbe
Priča o Sameru nije jedinstvena. Dok su se mogućnosti zapošljavanja u Izraelu smanjile, a ograničenja za palestinske radnike pojačala, tisuće Palestinaca bile su prisiljene preispitati svoje načine preživljavanja. Istodobno, stalna financijska kriza Palestinske uprave — pogoršana izraelskim zadržavanjem palestinskih poreznih prihoda — dovela je mnoge zaposlenike javnog sektora do suočavanja s kašnjenjima u plaćanju ili smanjenjem plaća.
Suočeni s ovim preklapajućim izazovima, Palestinci diljem Zapadne obale počeli su razvijati inovativna rješenja za generiranje prihoda i smanjenje ovisnosti o tradicionalnom zapošljavanju. Ekonomisti sve više opisuju ovaj fenomen kao „ekonomiju otpornosti“, odnosno inicijative koje pokreću zajednice, omogućujući obiteljima da se prilagode, prežive i stvore nove prilike unatoč trajnoj ekonomskoj neizvjesnosti.
Od zaposlenja do malih poduzeća
Na taj način se u gradovima i selima Zapadne obale krovovi i dvorišta postupno pretvaraju u produktivne prostore. Kućna proizvodnja hrane, uzgoj peradi, hidroponska poljoprivreda, digitalne usluge i samostalni rad putem interneta snažno se razvijaju. Još jedan značajan trend je povratak obiteljske poljoprivrede i ponovno obrađivanje prethodno zanemarenih zemljišta.
U mnogim ruralnim zajednicama obitelji su počele uzgajati povrće, aromatično bilje i sezonske usjeve. Time smanjuju svoju ovisnost o tržištima, gdje cijene i dalje rastu.
Žene na čelu poljoprivrednih inovacija u Bani Na'imu
Jedan od najupečatljivijih primjera dolazi iz Bani Na'ima, grada smještenog južno od Hebrona, koji je doživio značajne ekonomske poteškoće zbog izraelskih ograničenja i zatvaranja. To je pridonijelo povećanju nezaposlenosti među muškarcima. No, dalo je ideje skupini žena koje su osnovale zadrugu koja povezuje poljoprivredu, preradu hrane, stočarstvo i peradarstvo. Žene rade zajedno s muškarcima kako bi se suočile s ekonomskim i političkim izazovima s kojima se njihova zajednica suočava.
Asma Zaidat, jedna od voditeljica ove inicijative, objašnjava da je velik dio gradskog zemljišta pod prijetnjom konfiskacije, što čini stalnu prisutnost obitelji poljoprivrednika ključnom. „Održavanje obitelji na njihovoj zemlji pomaže u njezinoj zaštiti, ističe ona. Stočarstvo osigurava hranu za kućanstva i stvara dodatni izvor prihoda.” Zadruga podržava razne poljoprivredne aktivnosti, od kojih je jedna od najinovativnijih postignuća bila uzgoj azole, vrste vodene paprati koja se koristi kao alternativna hrana za stoku.
Smanjenje troškova kroz lokalne inovacije
Za poljoprivrednike suočene s rastućim cijenama stočne hrane, azola je postala konkretna pomoć. Zaidat, koja uzgaja tridesetak ovaca uz perad namijenjenu obiteljskoj potrošnji, objašnjava da su troškovi stočne hrane postali jedan od glavnih kućanskih izdataka. „Trebali smo gotovo dvije tone mekinja svaki mjesec, što je koštalo oko 700 dolara”, objašnjava ona. Kako bi smanjili te troškove, zadruga je stvorila farmu koja uzgaja samo azolu. Danas ovce konzumiraju oko 10 kilograma dnevno, što značajno smanjuje ovisnost o kupljenoj hrani.
Žene uključene u proizvodnju mlijeka i stočarstvo primjećuju značajna poboljšanja od uvođenja ovog novog izvora hrane, uključujući bolju kvalitetu sira, kraće vrijeme proizvodnje te povećanje veličine jaja i produktivnosti nesilica.
Put nije bio bez prepreka. „Kao i kod svakog novog projekta, na početku smo se suočili s financijskim i društvenim izazovima”, objašnjavaju članovi zadruge. „Ali vjerovali smo u ovu ideju i naporno radili s različitim partnerima dok nije postala stvarnost.”
Izvan preživljavanja, izgradnja dugoročne otpornosti
Ekonomske procjene sugeriraju da su deseci tisuća palestinskih radnika izgubili posao u Izraelu posljednjih godina. Istovremeno, mnogi zaposlenici u javnom sektoru i dalje trpe kašnjenja i smanjenja plaća zbog stalne proračunske krize.
Palestinski ekonomist Issmat Qazmar kaže za 22MED da su se mnogi građani koji su izgubili posao okrenuli malim poduzećima, tržnim štandovima i samostalnim aktivnostima kako bi pronašli nove načine prilagodbe smanjenju prihoda. „Te inicijative predstavljaju važne strategije prilagodbe, objašnjava on. Ali još uvijek ne predstavljaju pravu ekonomiju otpornosti u širem ekonomskom smislu.”
Qazmar ističe da smanjenje potrošnje, posuđivanje novca, traženje privremenih poslova ili uključivanje drugih članova obitelji u slabo plaćene poslove svjedoče o sposobnosti stanovnika da se nose s teškim uvjetima. Međutim, pretvaranje tih raspršenih napora u održivu ekonomiju otpornosti zahtijeva strukturiraniji nacionalni okvir, sposoban ojačati lokalnu proizvodnju i podržati dugoročnu ekonomsku autonomiju.
Naslovna fotografija: Članice Ženske poljoprivredne zadruge Bani Na’im sudjeluju u poljoprivrednim i prehrambenim aktivnostima u sklopu zajedničke inicijative koju su pokrenule © Sari Jaradat - 22med