U povodu puštanja u rad važnog projekta u Peloponezu - autoceste Patras - Pyrgos, ministar infrastrukture i prometa, Christos Dimas, osvrće se, kroz važnost ove autoceste, na održivost i izazove klimatskih promjena u sektoru infrastrukture i prometa, kao i na rješenja koja se promiču za smanjenje gužvi u prometu u velikim urbanim središtima.
22-med se udružuje s grčkim medijem ESGstories i objavljuje u četvrtak odabir članaka za znanstveni pogled na mediteranske izazove.
Intervju je realizirala Phèdre Mavroyorgi
Osim toga, govori o najvećim izazovima s kojima se suočavao u svom radu zbog klimatskih promjena i o tome kako planira zaštititi grčku infrastrukturu pred novim podacima, kao i o važnosti održivosti u ukupnoj strategiji ministarstva.
Naposljetku, analizira rješenja koja ministarstvo promiče za smanjenje broja automobila i smanjenje gužvi u prometu u velikim urbanim središtima, a time i ograničavanje zagađenja zraka.
Je li sve spremno za puštanje u promet autoceste Patras – Pyrgos? Što se mijenja s novom cestom?
Puštamo u promet prvih 65 od ukupno 75 kilometara autoceste Patras – Pyrgos, povezujući Kaminia u Ahaiji s Pyrgosom, putem nove moderne i sigurne ceste. Podsjećam da će puštanje u rad dionice Mintilogli – Alissos, duljine 10 km, biti završeno do kraja godine.
Otvorenjem ovog emblematičnog projekta, Olympia Odos postaje treća najveća autocesta u zemlji, s ukupnom duljinom od 277 km, povezujući regije zapadne Atike, Peloponeza i zapadne Grčke, a time i dvije druge regije, Epir i Jonska otoka.
Tako će netko tko kreće iz Patras biti u Pyrgosu za samo 45 minuta, dok će onaj tko kreće iz Atene i želi otići do Pyrgosa trebati samo 2 sata i 45 minuta.
Shvaćate dakle da puštanje u rad dionice Patras – Pyrgos redefinira podatke o cestovnim putovanjima u zapadnoj Grčkoj, onako kako smo ih do sada poznavali.
Prednosti koje donosi ova moderna autocesta su višestruke i multidimenzionalne: sigurnost u prometu i međuregionalni razvoj, socijalna kohezija i jačanje zaposlenosti, kao i turistička dinamizacija zapadnog Peloponeza.
Nedavno ste najavili intervencije u vezi s sigurnošću prometa na BOAK-u. Koji je cilj ove inicijative i zašto ste odabrali ovo razdoblje?
Nedavno je započela provedba mjera sigurnosti prometa na BOAK-u, točnije na dvije dionice: od Kolymbarija do Hane i od Linoperamata do odlagališta u Heraklionu. Ove mjere su slične onima za sigurnost prometa koje smo uspješno primijenili na autocesti Patras – Pyrgos, što je dovelo do smanjenja smrtonosnih nesreća, kao i teških ozljeda. Jačanje sigurnosti prometa na Kreti predstavlja apsolutni prioritet za vladu.
Ovom intervencijom cilj nam je smanjiti smrtne slučajeve i teške ozljede, održati funkcionalnost ceste, osigurati zadovoljavajući promet tijekom faze gradnje autoceste kada će se primjenjivati oznake gradilišta po dionicama, kao i jamčiti siguran prolaz na čvorištima i ulazima-izlazima.
Koje druge velike projekte planirate realizirati u narednom razdoblju?
Trenutno provodimo širok i složen skup projekata u svim regijama grčkog teritorija. Projekti od simboličnog značaja, poput modernih autocesta, proširenja metroa u Ateni i Solunu ili novog aerodroma u Kasteliju na Kreti.
Za primjer, u bliskoj budućnosti planira se završetak dionice Vonitsa – Lefkada, dok je dionica Aktio – Agios Nikolaos, duljine 5,4 km, već isporučena.
Na autocesti središnje Grčke E65, radovi napreduju brzo, s ciljem potpunog završetka i isporuke projekta do 2026. To je emblematični cestovni projekt koji će izravno povezati središnju Grčku s Tesalijom, Eprom i zapadnom Makedonijom.
Osim toga, iznimno važan prioritet Ministarstva infrastrukture i prometa je proširenje metroa u Solunu prema Kalamarii, s pet novih stanica i modernim tehnološkim specifikacijama. Projekt napreduje zadovoljavajućom brzinom i trebao bi biti pušten u rad u veljači 2026.
Kako se održivost povezuje s infrastrukturom i koji je strateški plan ministarstva u tom smjeru?
Pojam održivosti horizontalno prožima sve intervencije koje provodi Ministarstvo infrastrukture i prometa, u cestovnim, vodnim i građevinskim projektima, u javnom prijevozu, kao i u željezničkom i zračnom prometu.
Ona predstavlja ključni tehnički i ekonomski kriterij za proučavanje i izgradnju projekta, ali istovremeno je i sam cilj, a to je stvoriti sustav infrastrukture koji je otporan, funkcionalan i učinkovit za sadašnje i buduće potrebe.
Jedan od karakterističnih primjera je održiva urbana mobilnost, koja opisuje sustav u kojem su fiksne infrastrukture kombinirane s inovativnim i tehnološki modernim rješenjima, kako bi se ljudima u gradovima omogućilo da se kreću s više sigurnosti i udobnosti, uz manje zagađenja okoliša.
Osnovni alat za provedbu ove politike su planovi održive urbane mobilnosti. Izrada SUMP-a predstavlja obvezu za općine s više od 30.000 stanovnika, kao i za sve regije zemlje. Do danas je Ministarstvo infrastrukture i prometa izdalo ukupno četrdeset (40) ministarskih odluka o karakterizaciji planova održive urbane mobilnosti za jednaki broj općina, s ciljem stvaranja održivih sustava gradskog prijevoza i poboljšanja mobilnosti u gradu na održiv i pametan način.
Koji su najveći izazovi s kojima ste se suočili? Kako planirate zaštititi grčku infrastrukturu pred novim podacima?
Izazov klimatskih promjena podigao je otpornost infrastrukture na razinu ključnog parametra, jer znanstvene procjene konvergiraju prema zaključku da će u budućnosti naše infrastrukture biti podvrgnute ispitivanju ekstremnim vremenskim fenomenima, i to s većom učestalošću. Naravno, ne smijemo zaboraviti da zaštita i razborita eksploatacija vodnog potencijala generiraju dodanu vrijednost s višestrukim korisnicima.
U tom kontekstu, razborita uprava vodnim resursima postaje jedan od naših najkritičnijih i istovremeno najizazovnijih ciljeva. Naravno, ne smijemo zaboraviti da zaštita i razborita eksploatacija vodnog potencijala generiraju dodanu vrijednost s višestrukim korisnicima, kao što su: zaštita ekosustava, osiguranje održive poljoprivrede i industrije, jačanje socijalne dobrobiti i osiguranje energetske samodostatnosti.
Zbog toga jačamo zaštitu od poplava, s infrastrukturnim projektima koji će uzeti u obzir nove uvjete, poput onih oblikovanih nedavnim katastrofama „Daniel“ i „Elias“, primjenjujući u suštini skup holističkih intervencija u području upravljanja vodnim resursima.
Točnije, Ministarstvo infrastrukture i prometa planira i provodi skup projekata opskrbe vodom, navodnjavanja i zaštite od poplava na cijelom teritoriju.
To je jedan od najvećih programa vodnih projekata u posljednjim desetljećima, s proračunom koji premašuje 2,5 milijardi, s više od 30 brana u fazi izgradnje ili sazrijevanja diljem zemlje, kao i mnoštvom drugih vodnih projekata.
Atena i velika urbane središta suočavaju se s važnim problemom gužve u prometu. Kao ministarstvo, koja rješenja promičete za smanjenje broja automobila i, time, ograničavanje zagađenja zraka?
Gužva u prometu u velikim urbanim središtima, a posebno u Ateni, složen je problem koji se ne može riješiti izoliranim intervencijama. Potreban je sveobuhvatan plan mobilnosti, koji integrira održivu mobilnost, mikromobilnost i nove tehnologije.
Kao ministarstvo, usmjeravamo se na jačanje javnog prijevoza: s proširenjem linije 4 metroa u Ateni, obnavljanjem voznog parka autobusa s električnim vozilima, modernizacijom vlakova linije 1 metroa, kao i obogaćivanjem usluga prijevoza digitalnim alatima.
Paralelno, promoviraju se i intervencije u području jačanja cestovne infrastrukture, u uvjetima izvedivosti. Točnije, 2025. godine Ministarstvo infrastrukture i prometa također planira pokrenuti natječaj za trostruko čvorište Skaramangas, strateški cestovni projekt, koji bi trebao olakšati promet na velikim prometnicama Atene.
Prema planu, predviđa se povezivanje zapadne obilaznice Aigaleo (DPLO) s državnom cestom Atena – Korint, u kombinaciji s intervencijama na čvorištima Skaramangas, Schisto i brodogradilištima.
Cilj je jasan: manje osobnih automobila na cestama, više opcija za kretanje, smanjeno opterećenje okoliša. Ovaj napor zahtijeva vrijeme i upornost, ali uvjereni smo da će, kako budemo primjenjivali razboritu planifikaciju, rezultati početi postajati vidljiviji građanima.
