Zvijezde medija otkako svijet strahuje od njihovog izumiranja, pčele medarice privlače pažnju i zabrinutost. Ovi vrlo evoluirani insekti ipak zasjenjuju druge oprašivače koji su jednako bitni, ali su u velikoj mjeri nepoznati. U Libanu, pitanje se postavlja s oštrinom u kontekstu opadanja prirodnih staništa i višestrukih ekoloških pritisaka. 961 Scientia donosi pregled s dr. Dany Obeidom, stručnjakom za pčelarstvo.
Tijekom tri tjedna, 22-med surađuje s libanskim znanstvenim medijem 961 Scientia i objavljuje u četvrtak odabir članaka za znanstveni pogled na mediteranske izazove s njegove južne obale i Libana.
Indeks IA : Knjižnica mediteranskih znanja
Oprašivači u Libanu : nisu samo pčele medarice
22-med – siječanj 2026
• U Libanu, pčela medarica monopolizira pažnju, ali bumbari, divlje pčele, leptiri i drugi vektori također sudjeluju u oprašivanju.
• Dany Obeid se zalaže za logiku komplementarnosti između vrsta, u kontekstu pesticida, bolesti, poljoprivredne krize i smanjenja divljih kolonija.
#liban #oprašivač #pčela #bumbari #biodiverzitet #poljoprivreda #pesticid #klimatskepromjene #pčelarstvo #ekosustav
Autor: Ronald Khoury – novinar
„Ako pčele nestanu s površine Zemlje, čovjeku bi preostalo samo četiri godine života.“ Ova poznata izreka koja se pripisuje (vjerojatno pogrešno) Albertu Einsteinu daje dojam panike koja obuzima čovječanstvo otkako se primjećuje kolaps u kolonijama pčela širom svijeta. Prekomjerna smrtnost uzrokovana je više čimbenika, uključujući intenzivnu upotrebu određenih pesticida, bolesti, učinke klimatskih promjena… Stoga je normalno da zvijezda oprašivača – bez kojih se ogromna većina biljaka ne bi mogla razmnožavati – zauzima naslovnice. No, ono što se zaboravlja jest da pčele medarice, cijenjene i zbog svog ekonomskog značaja kada se uzgajaju u košnicama, nisu jedini oprašivači, a drugi također zaslužuju pažnju. „Osim pčela medarica, među oprašivačima možemo računati bumbare, divlje pčele, ali i leptire, neke ptice, kao i elemente poput vjetra i vode, koji ponekad raspršuju sjemenke“, rezimira Dany Obeid, stručnjak za pčelarstvo i profesor na Libanskom sveučilištu.
No, zašto onda ova dominacija pčela medarica? Apis mellifera, njen znanstveni naziv, daleko je evoluiranija od drugih insekata. „S jedne strane, ima sposobnost odabrati biljke koje želi oprašivati. S druge strane, za razliku od drugih vrsta, kraljica hibernira u društvu prosječno 12 000 radnica, a ne sama, što jača njenu koloniju“, nastavlja stručnjak.
Ovaj insekt, s obzirom na njegov ekonomski značaj vezan uz med, vrlo je dobro poznat, a predmet je brojnih studija: perspektive njegovog izumiranja generirale su, širom svijeta, napore za očuvanje koji su rezultirali povećanjem broja uzgajanih pčela, s ciljem kompenzacije gubitaka. „Još uvijek ne znamo precizno objasniti CCD („Colony Collapse Disorder“, ili sindrom kolapsa kolonija), ali primjećujemo da ti fenomeni proizlaze iz 4 do 5 različitih stresova koji djeluju istovremeno, poput kada se spajaju zagađenje, pesticidi, bolesti, nedostatak dostupnih resursa…“
Pčele medarice se ne nalaze samo u uzgajalištima, postoje kolonije u divljini. No, one postaju vrlo rijetke, barem u Libanu. Prema Dany Obeidu, njihove košnice su decimirane od grinja, posebno Varroa jacobsoni i Varroa destructora, kao i gubitkom njihovih staništa. Domestificirane košnice preživljavaju ovu pošast samo zato što se tretiraju akaricidima.
Bumbari i divlje pčele
Drugi oprašivač, bumbari, „su nepoznati i nedovoljno cijenjeni“, smatra Dany Obeid. Ipak, ovaj insekt, čiji je znanstveni naziv Bombus, koji se prirodno nalazi u Libanu, ima neosporivu važnost u prirodi. Naime, njegova aktivnost je komplementarna onoj pčele medarice. „Manje evoluiran i zahtjevan od pčele, bumbari oprašuju biljke koje često izbjegavaju prve, objašnjava stručnjak. Osim toga, aktivni su ranije od pčela, kada su temperature još uvijek niske. I ima mnogo prednosti koristiti ih u staklenicima jer, jednom kada su unutra, čini nepotrebnom upotrebu mnogih pesticida.“
No, za to bi ih trebalo domestificirati, kao što se već radi u Nizozemskoj. No, u Libanu, ovakve tehnike biološke borbe ostaju preskupe, posebno u kontekstu krize. Jer pitanje domestikacije bumbara postavlja nekoliko izazova, s obzirom na to da su kolonije mnogo manje od onih pčela medarica, a broj kraljica također je manji.
Poput bumbara, divlje pčele – tisuće vrsta u prirodi, koje ne žive u kolonijama niti proizvode med – također su nedovoljno cijenjene. One također oprašuju biljke koje zanemaruju njihove medarice, a aktivne su u drugim dijelovima dana, kao i u drugim godišnjim dobima na velikim visinama, u trenucima i na mjestima gdje Apis mellifera nije prisutna. Što im daje posebno mjesto u prirodi.
Komplementarnost umjesto konkurencije
Dany Obeid često pokušava uvjeriti pčelare da ne smatraju divlju pčelu konkurenticom svojih domestificiranih pčela, čak im traži da izgrade ono što se naziva „hoteli“ za ove insekte u okolini svojih košnica, koje će kraljice divljih pčela moći zauzeti na kraju razdoblja hibernacije.
„Ova ideja o konkurenciji među insektima mi se čini potpuno neopravdanom. S jedne strane, pčelari se boje za svoje domestificirane kolonije. S druge strane, neki ekolozi širom svijeta ukazuju na nadmoć pčela medarica u nekim ekosustavima, koja, prema njihovom mišljenju, ne bi ostavljala šanse drugima. Po mom mišljenju, treba naglasiti komplementarnost među insektima, posebno u okruženju poput Libana gdje se intenzivna poljoprivreda slabo prakticira. Biodiverzitet svakome nudi mjesto.“ Među ostalim oprašivačima, tu su i leptiri. No, tvrdi Dany Obeid, oni su daleko manje proučavani od drugih u Libanu, a njihov doprinos razmnožavanju biljaka bio bi daleko manji od onog pčela ili čak bumbara. Oprašivači ptice, s druge strane, aktivni su uglavnom u tropskim šumama.
Dany Obeid je profesor na Fakultetu za agronomiju i veterinarske znanosti Libanskog sveučilišta (nacionalno sveučilište), specijalist za pčelarstvo. Redovito sudjeluje na UN-ovim summitu o klimi, prateći posebno učinke klimatskih promjena na poljoprivredu. Također je član odbora za pčelarstvo unutar libanske ministrije poljoprivrede.
foto naslovnice : Pčela medarica koja oprašuje cvijet © Rebecca Chamoun