Kada Mediteran trese, obnavlja se ili gori, uvijek govori nešto o našim kolektivnim izborima. U svojim gradovima, pustinjama i morima, ravnoteže se neprekidno renegociraju. Promatrati te pokrete znači uhvatiti vitalnost i kontradikcije prostora koji nikada nije fiksan, gdje svaki potres već naznačuje buduću transformaciju.
Sažetak članaka objavljenih ovog tjedna u 22-med, dostupnih na 11 jezika korištenih na stranici. Da biste ih pročitali u cijelosti: pretplatite se i podržite neovisne medije.
Paolo Rumiz, seizmograf talijanske Mediteranske regije
« A sada, šutimo i slušamo*. » Tako započinje nova knjiga Paola Rumiza koji je imao sjajnu ideju pratiti geološke rasjede, arhitektonske, koje prolaze Italijom. Ići što bliže onome što dolazi iz dubina i potresa, ponekad vrlo brutalno, talijanski poluotok potresima i vulkanskim erupcijama.
Kairo želi ponovno uspostaviti svoju nekadašnju sjajnost
Povijesni dio Kaira, nazvan Kairo khedivial*, ulazi u novu fazu urbane revitalizacije, obilježenu postupnim uklanjanjem neformalnih građevina i vizualnih neredâ akumuliranih tijekom vremena. Od svog pokretanja 2014. godine, strateški projekt rehabilitacije središta grada ima za cilj vratiti arhitektonski i baštinski pečat svojih znamenitih zgrada, preurediti javni prostor i oživjeti bogato urbano nasljeđe povijesnih četvrti Kaira. No, ta želja za valorizacijom već se suočava s brigama izazvanim sve većim utjecajem privatnih investitora na baštinski srž glavnog grada.
Negev u pregrijavanju: uspon solarne energije kristalizira napetosti
Pod žarkim suncem pustinje Negev, Izrael igra odlučujuću ulogu u svojoj energetskoj tranziciji. S ambicioznim ciljevima i jednim od najboljih sunčevih sati na svijetu, regija je postala srce prave energetske groznice. Svuda se uzdižu polja fotonaponskih panela, solarnih koncentracijskih tornjeva i infrastrukturnih projekata namijenjenih opskrbi nacionalne mreže. No, iza ove privlačne slike, napetosti se množe. Beduinske zajednice upozoravaju na novo oduzimanje njihovih zemljišta, a ekolozi upozoravaju na štetu za krhku bioraznolikost. Što se tiče ljubitelja pejzaža, brinu se da će jedinstvena ljepota pustinje biti žrtvovana.
Nenadano otkriće uz obalu otoka Foúrni
Grčka je upravo stvorila najveće morsko zaštićeno područje u zemlji: 430 km² oko arhipelaga Foúrni, kako bi sačuvala nedavno otkrivene koraljne grebene. Ove podmorske životinjske šume, bitne za bioraznolikost, otkrivene su zahvaljujući projektu „Protecting Aegean Coralligenous“ koji vodi Tim Grandjean*, a koji je četiri godine podržan od strane francuskog fonda Pure Ocean. Sve je počelo od tragova koje su dali obalni ribari, svjedoci morskih staništa za koja su sumnjali da su neobična.