Od prijetnje do nade: spašavanje rijeke Vjosa

Vjosa je poznata kao posljednja divlja rijeka u Europi. S duljinom od više od 270 km, dom je više od 1 100 vrsta flore i faune, uključujući ugrožene vrste poput balkanskog risa. Godinama je ovo prirodno bogatstvo bilo suočeno s konkretnim prijetnjama, hidroelektričnim projektima, preusmjeravanjem pritoka... Ipak, postat će simbol bez presedana mobilizacije za obranu prirode.

Indeks pretraživača i AI: Knjižnica mediteranskih znanja
Od prijetnje do nade: spašavanje rijeke Vjosa
Rajmonda Basha - 22-med - 9. rujna 2025. - Albanija, Vjosa, Kalivaçi, Shushica
Olsi Nika, Besjana Guri, Ulrich Eichelmann, Annette Spangenberg, Leonardo DiCaprio
#rijeka #masovni turizam #biodiverzitet #Nacionalni park #Mediteran
Uzrok Vjose našao je široku podršku izvan albanskih granica.
Ožujak 2023., albanska vlada službeno osniva Nacionalni park divlje rijeke “Vjosa”. Prvi park te vrste u Europi

Smještena na jugu Albanije, Vjosa slobodno vijuga od planina Pind do Jadranskog mora. Njen netaknut tok, gotovo jedinstven u Europi, čini je ekosustavom iznimne vrijednosti. No, iza ove slike harmonije, rijeka je dugo bila u središtu industrijskih projekata koji su mogli radikalno promijeniti njen izgled. Priča o Vjosi je tako priča o borbi između eksploatacije i zaštite, gdje je građanska mobilizacija odigrala odlučujuću ulogu.

Vjosa pod pritiskom

Hidroelektrana Kalivaçi, pokrenuta 1997. godine, a čiji su radovi započeli 2007. godine, ostala je nedovršena: samo 30 % gradnje je završeno, prije nego što je pritisak ekoloških organizacija i pravni problemi doveli do njenog napuštanja. Kasnije je projekt Poçem (102 MW) također zaustavljen od strane suda zbog nedovoljne procjene utjecaja na okoliš i nedostatka transparentnosti tijekom javnih konzultacija.

Prema organizacijama poput IISD (Međunarodni institut za održivi razvoj, neovisni institut usmjeren na istraživanje i politike vezane uz održivi razvoj), ova dva programa predstavljala su značajnu ekološku i društvenu prijetnju i mogla bi dovesti do preseljenja zajednica i uništavanja iznimnog biodiverziteta.

U 2024. godini, nova prijetnja se ponovno pojavila: projekt preusmjeravanja vode iz Shushice, vitalnog pritoka Vjose, prema obali, kako bi se opskrbilo masovni turizam. Stručnjaci procjenjuju da bi takva operacija povećala rizik od isušivanja gornjeg toka tijekom ljeta i ugrozila ekološku ravnotežu najmanje 30 obalnih sela.

Aktivisti u kampanji

Su suočeni s ovim izazovima, pokrenuta je široka međunarodna i lokalna kampanja za zaštitu rijeke. U središtu nje su Olsi Nika, biolog i direktor EcoAlbania, i Besjana Guri, aktivistica iste organizacije. Postali su lica pokreta koji je stavio uzrok Vjose u središte pažnje javnosti.

“Nakon dvanaest godina kampanje, postali smo dio inicijative ‘Spasite Plućno srce Europe’. Stručnjaci su smatrali Vjosu živim laboratorijem prirode”, prisjeća se Olsi Nika.

Uzrok Vjose našao je široku podršku izvan albanskih granica. Organizacije poput IUCN, Riverwatch i EuroNatur, kao i marka Patagonia pružile su dragocjenu pomoć.

Međunarodna rezonancija

Poznate međunarodne ličnosti, uključujući Leonarda DiCapria, iskoristile su svoju platformu kako bi podigle svijest globalne javnosti. U objavi, glumac je istaknuo da bi priznavanje Vjose kao nacionalnog parka zauvijek zaštitilo od brana i nekontrolirane eksploatacije. Nazvao ju je “jedinstvenim primjerom za Europu”.

Za Ulrich Eichelmanna iz Riverwatch, osnivača nevladine organizacije za zaštitu rijeka Riverwatch, “to je jedinstven slučaj gdje je cijeli sustav rijeka zaštićen, a ne samo određene sekcije. Vjosa je toliko velika da čini cjelovit ekosustav.”

A Annette Spangenberg, voditeljica projekata u EuroNatur, dodaje: “Svaka druga kategorija zaštite ne bi bila pravedna prema rijeci i jedino rješenje bila je potpuna pravna zaštita.”

Povijesna pobjeda

Nakon više od desetljeća napora, u ožujku 2023. godine, albanska vlada službeno je osnovala Nacionalni park divlje rijeke “Vjosa”, prvi te vrste u Europi. To je bio povijesni trenutak za zemlju, ali i za cijeli kontinent.

U 2025. godini, napori aktivista nagrađeni su Goldmanovom nagradom za okoliš, često nazivanom “Nobelova nagrada za okoliš”. Ova nagrada dala je uzroku globalnu rezonanciju i predstavljala zasluženo priznanje za rad Olsija Nike i Besjane Guri. Ova posljednja dodaje emotivno: “Bila je to velika iznenađenja… isprva nisam razumio važnost nagrade, ali zatim sam shvatio da naši napori nisu bili nevidljivi.”

Ipak, ništa nije potpuno osvojeno. Nika upozorava da trenutna legislativa još uvijek ima nedostatke i da postoji rizik od novih izgradnji ljetovališta ili aktivnosti koje bi mogle naštetiti parku. “Zaštita Vjose je bitka koja zahtijeva stalnu budnost,” zaključuje.

Poruka svijetu

Priča o borbi za Vjosu nije samo albanska pobjeda. Ona svjedoči o tome kako zajednice, aktivisti i međunarodni saveznici mogu pretvoriti ekološku krizu u priču ispunjenu nadom. Iz Albanije je poslana poruka svijetu: priroda je zajedničko nasljeđe koje treba zaštititi.