Dugo se smatrala kao zona prolaza ili polaska, Sredozemno more danas je u središtu globalnih migracijskih dinamika. Između ekonomskih, političkih, simboličkih i društvenih transformacija, migracije se kompliciraju, dok istovremeno potiču napetosti i fantazije. Sociolog Andrea Calabretta osvjetljava te izazove kroz svoja istraživanja o migracijskim putanjama u Italiji i šire.
Ovaj članak je sažetak 4 intervjua između znanstvenika objavljenih u 22-med u listopadu 2024. godine. Dijalog između Bernarda Mosséa, odgovornog znanstvenika Neede Méditerranée, i Andrea CALABRETTE istraživača na Sveučilištu u Padovi (Italija), gdje predaje o metodama kvalitativnog istraživanja u sociologiji. Osim odnosa s kontekstom podrijetla, radio je na procesima socijalne inkluzije i ekskluzije koji utječu na migrante i njihove potomke. 4 intervjua možete pronaći OVDJE na 11 jezika korištenih na stranici.
Migracije nisu novost. „Svijet u kojem živimo izgrađen je migracijama“, podsjeća Andrea Calabretta. Italija je očigledan primjer: između 1876. i 1988. godine, gotovo 27 milijuna Talijana emigriralo je. Danas Sredozemno more postaje regija prijema, tranzita, ali i rekonstrukcije identiteta. Od 1990-ih, pad sovjetskog bloka, porast transporta i digitalnih mreža transformirali su ljudske mobilnosti: migracijski tokovi više ne slijede stare obrasce. Globaliziraju se, feminiziraju, fragmentiraju.
Kategorije koje treba preispitati, granice koje treba razumjeti
Sučeljeni s raznolikošću putanja, klasične administrativne kategorije — izbjeglica, ekonomski migrant, obiteljsko okupljanje — postaju neadekvatne. „Sociolozi trebaju izbjegavati reprodukciju okvira države“, naglašava Calabretta, koji se zalaže za kritičko čitanje pojmova koje nameću migracijske politike. Porast „border studies“ ilustrira ovu evoluciju: granica postaje selektivni filtar, više nego zid, stvarajući nesigurne statuse s promjenjivom geometrijom unutar samih društava domaćina. Rezultat: „piramida građanstva“ u kojoj su prava nerazmjerno raspoređena.
Sredozemno more, laboratorij migracijskih napetosti
U Sredozemnom moru, migracije su snažno politizirane. Od 1990-ih, uvjeti ulaska u Europu su se otežali, pretvarajući more u smrtonosnu granicu. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije, više od 30 000 ljudi je umrlo u deset godina pokušavajući ga prijeći. Ova zatvorenost potiče diskurs straha, često u neskladu s stvarnošću. Migracije Juž-Jug, brojnije od onih prema Sjeveru, slabo su medijski praćene. Daleko od invazije, današnje mobilnosti su složene, motivirane isprepletenim razlozima: ekonomskim, obiteljskim, klimatskim, osobnim.
Isključenje se gradi i iznutra
Iskustvo tuniskih zajednica u Modeni pokazuje kako se razlike između „starih“ i „novih“ migranata kristaliziraju. U vremenima krize, dominantne grupe jačaju hijerarhije, a migranti koji su se već naselili mogu sami nastojati razlikovati se od novopridošlih. Ova logika fragmentacije pojačava se javnim politikama koje iskorištavaju unutarnje podjele. „Čak i kada su dobro integrirani, potomci migranata mogu ostati percipirani kao stranci“, primjećuje Calabretta. Stoga je važno prepoznati društvenu konstrukciju ovih kategorija, a ne ih esencijalizirati.
Prema sporoj, ali nužnoj socijalnoj rekonstrukciji
Migracije u Sredozemnom moru otkrivaju napetosti, ali i prilike za socijalnu rekonstrukciju. „Promjena će doći polako, uz sukobe, ali je neizbježna“, tvrdi Calabretta. Prepoznavanje pluralnosti putanja, integracija potomaka i ponovno čitanje migracijskih politika kroz prizmu proživljenih stvarnosti uvjeti su za inkluzivnije društvo. Razumijevanje ove složenosti preduvjet je za svaku održivu javnu akciju.
Biografije
Andrea CALABRETTA je postdoktorand na Sveučilištu u Padovi (Italija), gdje predaje o metodama kvalitativnog istraživanja u sociologiji. Doktorirao je 2023. godine s tezom o transnacionalnim odnosima između tuniske zajednice u Italiji i zemlje podrijetla, temeljenoj na mobilizaciji teorija Pierre Bourdieu. Osim odnosa s kontekstom podrijetla, radio je na procesima socijalne inkluzije i ekskluzije koji utječu na migrante i njihove potomke, njihovim radnim putanjama u talijanskom društvu i procesima izgradnje identiteta migranata.
Bernard Mossé je povjesničar, odgovoran za istraživanje, obrazovanje i obuku u udruzi NEEDE Méditerranée. Član Znanstvenog vijeća Zaklade Camp des Milles – Memorija i obrazovanje za koju je bio znanstveni voditelj i koordinator UNESCO-ove Katedre „Obrazovanje za građanstvo, znanosti o čovjeku i konvergencija sjećanja“ (Aix-Marseille Université / Camp des Milles).
Fotografija: Brodovi migranata u luci Lampedusa © Dionigi Albera
Indeksiranje: Knjižnica mediteranskih znanja
Migracije u Sredozemlju
Andrea Calabretta – Bernard Mossé
22-med
14. kolovoza 2025.
• Migracija je trajni povijesni fenomen u Sredozemlju koji se komplicira od 1990-ih.
• Sredozemno more je laboratorij migracijskih napetosti: politizacija, granice, smrt na moru, kriminalizacija.
• Administrativne kategorije su neadekvatne za stvarnost proživljenih putanja.
• Migracija nikada nije monokauzalna: kombinira ekonomske, klimatske, socijalne i osobne razloge.
• Migranti su istovremeno akteri i žrtve društvenih hijerarhija, uključujući unutar vlastite zajednice.
• Evolucija prolazi kroz spor proces socijalne rekonstrukcije, ali je nužna.
Tunis – Italija
#migracija #Sredozemlje #granica #politizacija #Tunis #Italija #sociologija #socijalna_hijerarhija #složenost #globalizacija #sekundarnost