Na diplomatskom planu, s više od 120 zemalja predstavljenih, svjetski summit UN-a za ocean (UNOC 3) koji se održao u Nici početkom lipnja 2025. bio je uspjeh. Među konkretnim obvezama, 95 zemalja potpisalo je Nisku deklaraciju za ambiciozni sporazum protiv plastičnog zagađenja. Pokrenuta je mreža zelenih luka za dekarbonizaciju pomorskog prometa. Najavljeni su veliki projekti energetske i digitalne međusobne povezanosti, uključujući Medusa/GEANT i koridor Indija-Srednji Istok-Europa. Za mediteranske delegacije, ovaj summit bio je prije svega prilika da se podsjeti na klimatsku hitnost i konkretne lokalne inicijative.
Autor: Olivier Martocq
Kronika "krhki svijet" bit će posvećena od 29. svibnja do 19. lipnja 3. Konferenciji Ujedinjenih naroda o oceanu (UNOC3). Bit će dostupna na 22 zemlje mediteranske obale i na 11 jezika zahvaljujući našem partneru, Regiji Jug.
Hrvatska, Cipar, Grčka, Italija, Libija, Malta, Maroko, Portugal, Tunis i Europska unija – i naravno Francuska, domaćin događaja: Mediteran je bio snažno zastupljen na UNOC 3. Na marginama službene konferencije, summit "Za povezaniju Mediteran" omogućio je ovim obalnim zemljama da predstave zajednički program usmjeren na pomorsku, energetsku i digitalnu povezanost, kao i dekarbonizaciju luka.
Među značajnim najavama, stvaranje radne skupine za luke koja uključuje Marseille, Algeciras i Beirut za opremanje brodova električnim napajanjem na vezu. Cilj je drastično smanjiti zagađenje zraka tijekom pristajanja i općenito emisije stakleničkih plinova u vrlo izloženim bazenima poput ovog zatvorenog mora. Također su pozdravljeni projekti energetskih međusobnih veza, osobito između Grčke, Cipra, Egipta i Europe. Pokretanje digitalnog kabela Medusa/GEANT između dviju obala ima za cilj smanjiti digitalnu podjelu.
Lokalne inicijative ispred država
Osim ovih "diplomatskih uspjeha" za mnoge sudionike, bitno je nešto drugo. Na terenu, to su lokalne samouprave i angažirani akteri koji provode stvarna rješenja. "Srećom, postoje lokalne akcije, jer ovakvi summitovi ne dovode do ničega konkretnog", izjavljuje Renaud Muselier. Predsjednik Regije Provence-Alpes-Côte d’Azur navodi mjere koje su već provedene u njegovoj regiji, poput programa "nula dima" u lukama koji je bio pionir te vrste. Ili čiste pogonske sustave za plovila koja se testiraju s udrugama nautičara. Ne zaboravljajući konkretne mjere za pojačanu zaštitu livada posidonije. "Mi vodimo ples", naglašava.
Isti osjećaj hitnosti dijeli Christophe Madrolle, predsjednik komisije za more i obalu iste regije. Ističe tri ključne točke summita: "politička afirmacija hitnosti, središnje mjesto znanstvenika u raspravama i globalna svijest o utjecaju klimatskih promjena na obale".
Umnožiti veze za popravak plave planete
Glas istraživanja i inovacija se čuo. Za Natalie Quévert, voditeljicu projekta Sea Index, alata za procjenu okoliša razvijenog od strane Yacht-cluba u Monaku, UNOC je bio "katalizator". "Bilo je mnogo sastanaka, izlaganja, rasprava koje su nam omogućile da predstavimo ovaj prvi neovisni i transparentni sustav ocjenjivanja koji procjenjuje utjecaj na okoliš jahti dužih od 24 metra. Smanjenje energetske intenzivnosti također znači smanjenje buke", naglašava, sretna što se zagađenje bukom ponovno stavlja na prioritete.
Angažiran u financiranju znanstvenih projekata, Thomas de Williencourt, direktor Fonda Pure Ocean, pronašao je na Blue Economy & Finance Forumu priliku da uvjeri tvrtke "da uključe plavu boju u svoju strategiju". Dodaje: "Summit je odigrao ulogu veze: 100 % medija govorilo je o oceanu, to smatram izvanrednim".
Sa strane nevladinih organizacija, isto tako, nada je umanjena zahtjevima. Adrien Piquera, predsjednik zadruge Nature Peinture, pozdravlja Nisku deklaraciju o plastici, koju je potpisalo 95 zemalja. No poziva na daljnje korake: "Potrebno je pravo oceana." Osuđujući odsutnost velikih proizvođača plastike poput Sjedinjenih Država, Kine ili petro-monarhija, zalaže se za međunarodnu upravu zajedničkih dobara. "Danas imamo pravo uništavati more bez ikakvih posljedica, a to mi predstavlja problem".
Na izloženim teritorijima, alarm je stalno uključen. Anne Claudius-Petit sudjelovala je na sastanku svjetskih delta: "Camargue spada u ovu kategoriju zemljišta koja su jedva iznad razine mora, izravno ugrožena klimatskim promjenama koje uzrokuju porast razine mora." Za predsjednicu Prirodnog parka Camargue, važnost summita je omogućavanje teritorijima da sklope tehničke saveze, temeljem zajedničkih iskustava: "Susret s donosiocima odluka koji dijele te brige je od suštinske važnosti".
Mediteran, malo more s velikim izazovima
Summit u Nici osvijetlio je Mediteran kao laboratorij tranzicija i ranjivosti. "Zatvoreno more, ali povezano sa svijetom", kako je podsjetila malteška ambasadorica za oceanske poslove. Vanessa Frazier poziva na to da Mediteran postane "koridor suradnje". Ako je UNOC 3 otvorio put, svaka obalna zemlja posebno je istaknula brige često povezane s endogenim faktorima. Tako se Grčka fokusirala na ratifikaciju sporazuma BBNJ, potrebu za zaštitom 30 % morskih područja do 2030. i razvoj zelenih tehnologija u pomorskom transportu. Liban, iako odsutan iz svih službenih izjava, istaknuo je, putem svoje ministrice za okoliš Tamare El Zein, svoju Nacionalnu strategiju 2024. za upravljanje otpadom kao odgovor na veliko plastično zagađenje svojih obala. Italija, koja nije ratificirala sporazum o otvorenom moru, ipak je željela naglasiti da "Mediteran predstavlja zajednički prostor i sudbinu", a njezin ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje, Antonio Tajani, najavio je prvi Euro-mediteranski forum o vodi u Rimu, u listopadu 2026. Završna riječ, za ovu sintezu UNOC 3, pripada francusko-alžirskom umjetniku Yacine Aït Kaci, osnivaču projekta Archipel: "Na razini mobilizacije civilnog društva [...] Vjerujem da se uistinu nešto dogodilo u Nici, a time i u svijetu."
Fotografija s naslovnice: Adrien Piquera, predsjednik zadruge Nature Peinture poziva na daljnje korake: "Potrebno je pravo oceana." © DR