Su suočavanjem s rastućom potražnjom za avokadom, Izrael se danas nameće kao svjetski lider. Kako je ova mala zemlja s ograničenim resursima uspjela razviti tako učinkovitu i održivu proizvodnju? Zahvaljujući poljoprivrednim inovacijama, optimiziranom upravljanju vodom i jedinstvenom znanju. Avokado je sada osnovni dio njezine poljoprivrede.
Podrijetlom iz Meksika, avokado je postao nezaobilazan u izraelskoj kuhinji. Prisutan u brojnim obrocima, posebno za doručak i večeru, osvojio je srca potrošača. U 2024. godini, prosječna potrošnja u Izraelu dostigla je 10,5 kg po osobi, dok je u Europi iznosila samo 2 kg. Ovaj uspjeh odražava nacionalni entuzijazam za ovo voće s brojnim prednostima.
Poljoprivredna uspješna priča
Izrael, poznat po svojoj inovativnoj poljoprivredi, nametnuo se kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača avokada. Dok su agrumi nekada bili simbol zemlje, avokado je sada najraširenija kultura s 160 000 dunama, odnosno 14 300 hektara, u usporedbi s samo 4 000 hektara 2004. godine. Po površini, avokado danas nadmašuje sve druge voćne kulture.
Sa 230 000 tona, berba 2024/2025 postiže novi rekord, što predstavlja povećanje od 67% u odnosu na prethodnu godinu i njezinih 150 000 tona. Ovaj spektakularni napredak objašnjava se širenjem voćnjaka kao i poboljšanjem prinosâ zahvaljujući naprednim tehnikama uzgoja. Avokado je zauzeo središnje mjesto u izraelskim poljoprivrednim pejzažima, revitalizirajući i neka ruralna područja poput Negeva, gdje su ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu brojna, a radna mjesta održiva.
Voće koje očarava i izvozi se
“U Izraelu je avokado vrlo popularan, na neki način je zamijenio humus. Lako ga je nabaviti tijekom cijele godine na radost Izraelaca koji ga obožavaju; jedu ga u salatama ili na kruhu, često uz jaja. Većinom uzgajamo avokado Ettinger koji je gladak i zelen, ali i manji, hrapav i crn avokado Hass,” objašnjava Shahar Goldberg, predsjednik izraelske industrije avokada i član kibuca Afek u Galileji, gdje se uzgaja 2 milijuna m2 avokada.
“Mi smo druga zemlja po potrošnji avokada odmah nakon Meksika. 45% proizvodnje ostaje u Izraelu, dok 55% izvozimo u Europu, Sjedinjene Države i Aziju. Izrael je stoga ključni igrač na svjetskom tržištu avokada, posebno na europskom tržištu gdje je potražnja u stalnom porastu,” tvrdi Shahar.
Održiva i otpornija kultura
Kada je rat izbio 7. listopada 2023., poljoprivrednici u regijama blizu Gaze i libanonske granice bili su teško pogođeni. Ipak, avokado, svojom prirodom, spriječio je poljoprivrednu katastrofu. Za razliku od krhkog voća poput breskve ili marelice, može ostati na drvetu nekoliko dana bez gubitka kvalitete. Rezultat: većina berbe mogla je biti spašena, izbjegavajući velike ekonomske gubitke.
Izrael je odabrao poljoprivredu koja poštuje okoliš. Proizvođači ne koriste kemijske pesticide za avokado, već preferiraju biološke metode poput uvođenja pomoćnih insekata za kontrolu štetočina. Upravljanje navodnjavanjem također je model u tom smislu: tehnologija kap po kap, široko razvijena u Izraelu, omogućava maksimiziranje svakog litre korištene vode.
“Inovacija je zaista ključ uspjeha. Izrael je mala zemlja s ograničenim resursima vode, ali uspjeli smo maksimizirati te resurse zahvaljujući vrhunskim tehnologijama u navodnjavanju i upravljanju tlom. Također smo uložili u istraživanje novih sorti avokada, kako bismo proizvodili voće visoke kvalitete s minimalnim utjecajem na okoliš,” naglašava Shahar.
Poljoprivrednici također prilagođavaju svoj način uzgoja lokalnoj klimi, koja ponekad može biti ekstremna. “Uzgajamo u dobro dreniranim tlima i štitimo mlada stabla od sunca sustavima sjenčenja,” objašnjava on. Ove prakse osiguravaju stabilne prinose dok istovremeno smanjuju utjecaj na okoliš.
Uspon bio proizvodnje
Potražnja za organskim avokadom doživljava pravi uspon. Oko 10% izraelske proizvodnje danas je certificirano kao organsko, što je broj koji stalno raste prema Ministarstvu poljoprivrede. Ovaj trend također odražava sve veću svijest potrošača o zdravim proizvodima, uzgajanim na odgovoran način.
Paralelno, izraelske poljoprivredne grupe poput Mehadrin ulažu u inozemstvo, posebno u Maroko, s ciljem: proizvesti dodatnih 10 000 tona avokada namijenjenih europskim tržištima. Ove implantacije omogućuju izravnavanje sezona i osiguranje volumena izvoza.
Zahvaljujući svom znanju, tehnologijama i dugoročnoj viziji, izraelska poljoprivreda služi kao primjer drugim zemljama proizvođačima avokada. Zeleno voće postalo je simbol otpornosti i moderne poljoprivrede.
Fotografija naslovnice: Avokado je sada najraširenija kultura u Izraelu s 14 300 hektara, u usporedbi s samo 4 000 hektara 2004. ©Shahar Goldberg