Kanalski Suez, vitalna arterija svjetske pomorske trgovine, najkraći je put između Europe, zemalja Indijskog oceana i zapadnog Tihog oceana. On čini srce trgovine i ostaje najprometnija pomorska ruta na svijetu. To je strateški važan čvor s više od 12% svjetske trgovine* koja prolazi kroz ovu rutu.
Izgrađen između 1859. i 1869. godine, ovaj umjetni kanal dugačak 193 kilometra, koji povezuje Sredozemno more s Crvenim morem, odigrao je ključnu ulogu od svog osnutka. Ambiciozan projekt koji je predvodio francuski inženjer Ferdinand de Lesseps, s ciljem skraćivanja udaljenosti između Europe i Azije, obilježen je utjecajem Saint-Simonista i Trgovačke komore u Marseilleu. Prvi su vidjeli projekt u skladu s njihovom utopijskom teorijom i njihovim ciljem izgradnje „sustava Sredozemlja“ temeljenog na transportu. Drugi su vidjeli izvanredne mogućnosti ekonomskog razvoja.
Utopijska vizija
Pokret Saint-Simonista, inspiriran Henrijem de Saint-Simonom na početku 19. stoljeća, odigrao je presudnu ulogu u koncepciji Kanala Suez. Ovaj intelektualni i društveni pokret zalagao se za utopijsku viziju napretka i solidarnosti. Također je naglašavao tehnički napredak u službi čovječanstva. Za Saint-Simoniste, ostvarenje velikih infrastrukturnih radova, poput Kanala Suez, utjelovilo je ovu viziju modernosti u kojoj bi nacije bile međusobno povezane zahvaljujući industrijskim postignućima.
Diplomat i inženjer
Međutim, zahvaljujući viziji Ferdinanda de Lessepsa, izgradnja Kanala Suez postala je stvarnost. Diplomata i inženjer, bio je glavni arhitekt projekta. Nakon što je bio konzul Francuske u Egiptu, Lesseps je stekao intimno poznavanje terena i geografskih izazova kanala, što mu je omogućilo da projekt koncipira s velikom tehničkom preciznošću. Ova kolosalna gradnja omogućit će skraćivanje puta između Europe i Azije za gotovo 7 000 kilometara, izbjegavajući tako obilazak Afrike.
Središnja pozicija
Tokom godina, Kanal Suez će igrati stratešku ulogu u svjetskoj geopolitici. Zbog svoje središnje pozicije između dva mora i izravnog pristupa svjetskim pomorskim rutama, redovito je u središtu međunarodnih napetosti.
Njegovo upravljanje obilježeno je međunarodnim napetostima, osobito u vezi s britanskom kontrolom nad regijom, na početku 20. stoljeća, i nacionalizacijom od strane Egipta 1956. godine pod Nasserom, što je dovelo do Suezkrize. Kanal je također tijekom vremena bio igralište za velike sile, simbolizirajući borbu za dominaciju u regiji.
Ove krize često su imale svoje korijene u ekonomskom interesu koji je kanal izazivao, a i danas je njegov značaj u egipatskoj ekonomiji neosporan. Svake godine generira značajne prihode za ovu zemlju (8,9 milijardi eura u fiskalnoj godini 2022-2023) zahvaljujući pristojbama koje plaćaju brodovi. Međutim, od nedavnih sukoba u Crvenom moru, Kanal Suez zabilježio je pad aktivnosti od više od 60% u odnosu na 2023. godinu, što je rezultiralo gubitkom od gotovo 7 milijardi eura.
Srce koje kuca
Dr. Moustafa Badra, ekonomski stručnjak i specijalist za Kanal Suez, objašnjava da ova globalna plovna ruta, iako ubrzava međunarodnu trgovinu, također pojačava apetiti. „Kinezi su, na primjer, zahtijevali prolaz kroz Kanal Suez u svom projektu Novih puteva svile. No, nisu jedini. Egipat je sklopio ugovore za izgradnju logističke skladišne zone u narednim godinama, ponovo s Kinom, ali i s nekim europskim zemljama. To odražava kapitalnu važnost Kanala Suez za transport logistike i globalnu plovidbu“, ističe on.
„Osim toga, iskopavanje novog Kanala Suez (od km 60 do km 95) značajno je doprinijelo olakšavanju prolaza brodova kroz Kanal u oba smjera, bez zaustavljanja u zonama čekanja. Ova dvostruka ruta je stoga smanjila vrijeme tranzita brodova za više od jedanaest sati“. Dr. Badra konačno naglašava da je Autoritet Kanala Suez sklopio ugovore za korištenje zelenog vodika kako bi smanjio zagađenje i povećao kapacitet brodova.”
Ova ruta nikada neće izgubiti svoj utjecaj, sve dok ostane vitalna poveznica između kontinenata i ključni izvor za globalnu opskrbu.
* Podaci Autoriteta Kanala Suez
Fotografija naslovnice: Teretni brod prolazi ispod mosta Al Salam koji prelazi kanal između Port Saida i Ismailije © Autoritet Kanala Suez