29. listopada 2024. Španjolska je pretrpjela jednu od najgorih prirodnih katastrofa u posljednjim desetljećima, kada je devastirajući klimatski fenomen, “hladna kap”, nasilno pogodio istok zemlje. Intenzivne kiše i poplave ozbiljno su pogodile regiju Valenciju, ali i Aragon, Kastilju-La Manchu, Andaluziju i Kataloniju. Osim ljudskih gubitaka i materijalne štete, ekološki otisak ove katastrofe je neusporediv. Za 22-Med, nekoliko stručnjaka analizira fenomen i predlaže strategije za suočavanje s njim.
Dogodci hladne kapi javljaju se u cijelom zapadnom mediteranskom bazenu i obično imaju veći utjecaj u područjima s složenim reljefom. Prisutnost bujica, potoka ili kratkih riječnih sustava s velikim nagibom pojačava njihovu intenzitet.
U Španjolskoj, Državna meteorološka agencija - uvela je prije nekoliko godina koncept DANA (akronim za Izoliranu depresiju na visokim razinama i sinonim za hladnu kap). “To je centar niskog pritiska koji se, prije svega, odražava u srednjim i gornjim slojevima atmosfere, i koji, tijekom određenog vremena, ponekad nekoliko dana, ostaje odvojen od opće cirkulacije”, objašnjava Jordi Cunillera, voditelj jedinice za klimatske promjene u Meteorološkoj službi Katalonije.
“Tijekom epizode krajem listopada, osim što je bio vrlo dubok, održavao se prilično statično na jugu i zapadu iberijskog poluotoka. Ovaj fenomen pogodovao je injekciji vlažne zračne mase morskog podrijetla. U kombinaciji s postojećom nestabilnošću i smicanjem, doveo je do tragičnog sustava koji je proizveo obilne kiše u Valenciji”. Iako u manjoj mjeri, također je pogodio i druga područja mediteranskog luka, poput Katalonije.
Cunillera podsjeća da su u prošlosti hladne kapi već uzrokovale intenzivne padaline i značajne probleme u područjima blizu mediteranske obale, kako u Španjolskoj, tako i u Francuskoj. Njihov utjecaj pripisuje raznim faktorima, uključujući globalno zagrijavanje. “U trenutnom scenariju klimatskih promjena, temperatura morske vode značajno je porasla. Ovo zagrijavanje predstavlja dodatnu energiju koja može dovesti do povećanja količine padalina određenog epizoda i njegove intenzivnosti.”
Prostorno planiranje i otpornost ekosustava
Bitno je uzeti u obzir korištenje zemljišta tijekom posljednjih desetljeća. Jer, u mnogim slučajevima, kao što smo vidjeli u pogođenim selima oko Valencije, poplavna područja nisu poštovana.
Kao što objašnjava Javier Martín-Vide, emeritus profesor fizičke geografije na Sveučilištu u Barceloni: “Brzi i neuredni rast ovih naselja prije nekoliko desetljeća, u velikoj mjeri uzrokovan procesima preseljenja stanovništva iz ruralnih područja u ova urbana središta, dogodio se bez adekvatnog prostornog i urbanog planiranja. To je, u tim uvjetima, bila najavljena katastrofa, iako stanovništvo nije bilo svjesno ove velike opasnosti, s obzirom na to da su ovi vodotoci često suhi ili s malim protokom”.
Javier Martín-Vide smatra da je prostorno i urbano planiranje najefikasnija i najisplativija mjera za organizaciju teritorija i smanjenje utjecaja prirodnih fenomena. Također naglašava važnost boljeg poznavanja teritorija.
Sa svoje strane, Annelies Broekman, inženjerka agronomije i istraživačica u CREAF-u, dodaje: “Negativan utjecaj posljedica je nedostatka otpornog građevinskog materijala. Stoga, ne smijemo graditi u poplavnim područjima.”
Ova stručnjakinja objašnjava da je otpornost ekosustava na ekstremne fenomene izravno proporcionalna, općenito, njihovom početnom zdravstvenom stanju. I dodaje: “Jedini trenutak kada bismo mogli govoriti o ekološkom utjecaju uzrokovanom obilnim kišama poput hladne kapi odnosio bi se na degradirana područja, a posebno na ona koja su postala pustinjska. Jer kada obilne kiše padnu na golu zemlju, uzrokuju ogroman eroziju, a ta erozija može dovesti do značajnog ekološkog utjecaja”.
Annelies Broekman također podržava da ekosustavi u poplavnim područjima mogu biti devastirani porastom razine vode, ali da autohtone biljke obično imaju koristi od poplava kao sredstva obnove, dok su egzotične vrste manje pripremljene. “Najvažnija preventivna mjera je ne dopustiti daljnje degradiranje potpuno funkcionalnih prirodnih prostora”.
Još jedna mjera koja se brzo mora poduzeti bila bi obnova degradiranih područja. A još jedna odlučujuća mjera bila bi uklanjanje građevina koje su ranjive na klimatske promjene u prirodnim područjima, poput poplavnih područja ili područja s visokim rizikom od požara. U slučaju hladne kapi, obnova močvarnih područja poput Albufera u Valenciji i održavanje zdravog hidrološkog bazena su ključni za jačanje otpornosti ekosustava.
Prilagodba i ekološka obnova
Obnova će potrajati. Ekološko planiranje i obnova ekosustava su ključni za trajnu obnovu lokaliteta pogođenih poplavama. „Ove strategije ne samo da omogućuju obnovu prirodne ravnoteže, već također smanjuju ranjivost urbanih područja na klimatske katastrofe kojima ćemo biti sve više izloženi”, objašnjava Mariona Ferrandiz.
U planiranju, ključno je prioritizirati propusne površine kako bi se olakšala infiltracija vode i smanjila akumulacija na površini. „Također je potrebno identificirati najranjivija područja pomoću alata za ekološko i klimatsko modeliranje kako bi se prioritizirala provedba prirodnih strategija u tim područjima.”
Tijekom radova, napori se moraju usredotočiti na obnovu obalnih šuma i močvarnih područja. Potrebno je posebno vratiti korita rijeka u njihovo prirodno stanje kako bi se ublažio utjecaj poplava, apsorbirajući vodu i smanjujući brzinu protoka tijekom jakih kiša.
Simulacija i modeliranje ekstremnih fenomena
Danas se napredni klimatski modeli modeliraju kako bi predvidjeli ekstremne fenomene. Oni simuliraju razvoj ovog tipa događaja u različitim klimatskim uvjetima. Na primjer, u toplijoj klimi, gdje atmosfera zadržava više vlage, što dovodi do intenzivnijih padalina. To je slučaj s Barcelona Supercomputing Center (BSC-CNS), koji ima napredne mogućnosti superračunanja.
“I teorija i modeliranja ukazuju da je toplija klima povezana s češćim i intenzivnijim ekstremnim padalinama. Intenzivna oluja poput hladne kapi je specifičan meteorološki fenomen, koji je rijedak kao takav, ali nije izniman u povijesnom kontekstu”, objašnjava Markus Donat, profesor istraživanja i suvoditelj grupe za Varijabilnost i Klimatske promjene u Barcelona Supercomputing Center (BSC-CNS).
Ovi znanstvenici rade na razumijevanju rizika povezanih s tim ekstremnim fenomenima, kako bi omogućili razvoj ciljanijih strategija prilagodbe i anticipacije. To će omogućiti zaštitu stanovništva od ovih klimatskih epizoda koji postaju sve češći i nasilniji.
Šumarske i izvanredna profesorica na Ekološkoj jedinici Sveučilišta Autonomne u Barceloni