Izazovi za biološku raznolikost #1
Nakon dva tjedna prisutnosti našeg posebnog izaslanika na COP29, 22-med prikazuje glavne točke rasprava koje su se održale oko Mediterana. Tijekom prosinca, dešifrirat ćemo velike izazove i ključne rezultate 29ᵉ summita UN-a o klimi kroz tri teme: Biološka raznolikost, tranzicija u građevinarstvu, dekarbonizacija...
COP29 je istaknula ključne izazove povezane s biološkom raznolikošću, u kontekstu ubrzanja klimatskih promjena. Kroz nekoliko inicijativa, dionici su naglasili međusobnu povezanost između biološke raznolikosti, ekosustava i održivog razvoja. Važnost neekonomskih gubitaka, poput onih koji se tiču biološke raznolikosti, ekosustavnih usluga i kulturne baštine, bila je zajednička tema rasprava, u skladu s Globalnim okvirom za biološku raznolikost iz Kunming-Montreala i obvezama Pariskog sporazuma.
Glavni rezultati i zapažanja
Neekonomski gubici odnose se na ne novčane utjecaje kao što su nestanak ekosustavnih usluga (filtracija vode, skladištenje ugljika) i kulturnih vrijednosti (sveta mjesta, tradicionalna znanja). Ovi gubici, pojačani degradacijom ekosustava, utječu na sigurnost hrane, mentalno zdravlje i socijalnu otpornost, posebno kod ranjivih populacija. Donosioci odluka na COP29 predlažu rješenja poput integracije tradicionalnih znanja, ciljano financiranje i rješenja temeljena na prirodi za obnovu ekosustava i zaštitu zajednica. Naglašavaju hitnost smanjenja nejednakosti uz očuvanje ovih vitalnih resursa.
Šume, koje su ključne za klimu, apsorbiraju 30 % emisija CO₂ i štite od katastrofa. One pružaju ključne ekosustavne usluge i doprinose prilagodbi klimi putem rješenja poput obnove šuma. Međutim, ove intervencije, koje su skupe, suočavaju se s izazovima upravljanja (nelegalna sječa) i socijalne pravednosti. COP29 poziva na povećanu financijsku podršku putem mehanizama kao što su REDD+ (www.redd.unfccc.int), kredit za ugljik i javno-privatna partnerstva.
Među napretcima, identificirano je 1 294 indikatora povezanih s ekosustavima. Međutim, 70 % njih nema veze s operativnim ciljevima, što ograničava njihovu korisnost. Standardizacija indikatora, njihovo usklađivanje s mjerljivim ciljevima i jačanje kapaciteta praćenja su potrebni za poboljšanje njihove relevantnosti. Konferencija je također istaknula financijske inovacije poput financijske pomoći temeljenih na rezultatima za smanjenje deforestacije, s lokalnim inicijativama poput fonda koji je predložio Vanuatu za gubitke i štete.
Međutim, sinergije između biološke raznolikosti i klime ostaju nedovoljno iskorištene. Integracija rješenja temeljenih na prirodi u Nacionalno određene doprinose (NDC) je ključna za postizanje klimatskih ciljeva uz zaštitu ekosustava. COP29 također naglašava važnost jačanja lokalnih kapaciteta, usklađivanja indikatora i razvoja inovativnog financiranja za podršku zemljama u razvoju.
Mediteranski izazovi
Mediteranska regija, koja se smatra vrućom točkom klimatskih promjena, suočava se s rastućim pritiscima na svoje morski i kopneni ekosustave. Na konferenciji za novinare na COP 29 u Azerbejdžanu, MedECC i Unija za Mediteran definirali su glavne izazove, uključujući suzbijanje gubitka biološke raznolikosti uzrokovanog valovima topline u oceanima i invazijom neautohtonih tropskih vrsta, pojačanim porastom temperatura i zakiseljavanjem oceana. Ovi fenomeni izazvali su događaje masovne smrtnosti koji su utjecali na ključne vrste poput koralja i mekušaca, ometajući tako morske ekosustave. Osim toga, visoke razine plastičnog zagađenja, koje čine do 82% otpada u Mediteranu, i neodrživa upotreba kopnenih resursa ozbiljno prijete lokalnim ekosustavima. Ovi utjecaji naglašavaju hitnost usvajanja ambicioznih strategija i rješenja temeljenih na prirodi za zaštitu biološke raznolikosti i osiguranje otpornosti zajednica na rastuće rizike.
Stavljajući biološku raznolikost u središte klimatskih rješenja, donosioci odluka imaju jedinstvenu priliku za izgradnju održive otpornosti. Međutim, potrebne su brze i koordinirane akcije kako bi se izbjegle nepovratne ekološke točke preokreta.
Antropogeni pritisci: faktor stresa ljudskog porijekla koji uzrokuje poremećaje, štete ili gubitak jednog ili više komponenti ekosustava na privremen ili trajni način (izvor Bonobos world)
Fotografija naslovnice: Konferencija stručnjaka o biološkoj raznolikosti šuma na COP29 ©Edward Sfeir