U kosmopolitskom gradu Larnaka, jednom od dvadeset najstarijih gradova na svetu, napori jednog profesora i njegovih učenika da integrišu veštačku inteligenciju i robotiku u obrazovanje proizveli su iskre! Njihov projekat Alnstein Junior postao je svetski fenomen: to je prvi chatbot veštačke inteligencije sposoban da premosti jaz između teorije i praktične primene. Ovo čak može promeniti način na koji se uči u školama.
Profesor Škole Pascal koji stoji iza projekta, Elpidoforos Anastasiou, objašnjava da je reč o edukativnom robotu sa brojnim mogućnostima. Za samo pet meseci, pomogao je više od 600 učenika iz deset škola da doprinesu njegovom sopstvenom razvoju i usavršavanju, zahvaljujući njegovim brojnim mogućnostima i obrazovanju STEAM. Alnstein Junior je tako aktivno učestvovao u inovativnom procesu učeći učenike programiranju u Pythonu, univerzalnom i popularnom programskom jeziku, sposobnostima Raspberry Pi (nano računar koji omogućava učenje programiranja i elektronike) i složenostima 3D štampe.
"Među glavnim karakteristikama Alnstein Junior je interakcija između učenika i različitih jezika, poput grčkog, engleskog, ruskog i italijanskog, koja razbija jezičke barijere. Takođe nudi personalizovane časove, kvizove i povratne informacije u realnom vremenu, istovremeno promovišući kreativnost učenika. Rekao bih da je ovo projekat za budućnost obrazovanja, koji dokazuje da, prihvatajući inovaciju i podržavajući kreativnost i saradnju, škole mogu stvoriti okruženja za učenje koja nisu samo privlačna već i duboko inovativna", ističe profesor Anastasiu.
Dvanaest novih robota u Evropi
Alnstein Junior je već prešao kiparske granice kako bi inspirisao mnoge obrazovatelje i učenike širom Evrope. U kratkom vremenskom periodu, rezultiralo je stvaranjem dvanaest dodatnih robota u školama Globeducate širom Evrope. "Svaka škola je ohrabrena da dizajnira svog jedinstvenog lika veštačke inteligencije, integrišući istoriju, kulturu i svoje obrazovne prioritete. Ovaj pristup ne samo da personalizuje obrazovno iskustvo, već takođe promoviše međukulturnu saradnju između škola. Učenici su se posvetili pisanju eseja o likovima koje su izabrali. Digitalizovali su ove priče i programirali ih u veštačke inteligencije svojih robota", objašnjava profesor Anastasiou. Zatim ističe da će nova školska godina biti iskorišćena od strane svih učenika, ne samo u Paskalu, već i u školama u Milanu, Rimu, Parizu, Londonu, Majorki i Firenci.
Uticaj projekta se proširio na profesionalno obrazovanje nastavnika koji su učestvovali u programu Alnstein Junior. Oni su prošli obuku o tome kako da integrišu ove napredne tehnologije u svoju nastavnu praksu, kako bi se povećao ukupni nivo obrazovanja u svim učesničkim školama i kako bi se obezbedila dugoročna održivost projekta.

Proširite granice obrazovne tehnologije
Prepoznajući prednosti kombinovanja tehnologije sa iskustvom škola širom sveta počele su da prave mesta za slične projekte u svojim programima. "Integracija veštačke inteligencije i 3D štampe u školske programe postala je model kako tehnologija može ojačati obrazovanje. To čini kompleksne predmete pristupačnijim i privlačnijim za učenike. Naime, uspeh projekta doveo je do stvaranja mreže škola koje sarađuju na inicijativama veštačke inteligencije i robotike, globalne zajednice odlučne da pomera granice obrazovne tehnologije. Uticaj projekta proširio se i na političke rasprave, sa vladama i obrazovnim institucijama koje pokušavaju da reprodukuju njegov uspeh u svojim regionima", ističe profesor Anastasiou.
Изазови и перспективе
На глобалном нивоу, постоји страх да ће ширење алатки вештачке интелигенције угрожавати квалитет образовања. "Објективна анализа могућности вештачке интелигенције открива да би као човечанство могли бити на почетку највеће позитивне реформе образовања", изјављује др Саввас Хаџихристофис, професор вештачке интелигенције на Универзитету Неаполис Пафос и вице-ректор за истраживање и иновације. "Одговарајуће алатке вештачке интелигенције се развијају свакодневно са циљем да функционишу као лични саветник ученика. Ови системи анализирају податке о ученичком успеху и прилагођавају образовни садржај и стратегије да би испунили индивидуалне потребе".
Sa svojom sposobnošću da se skalira i da istovremeno služi velikom broju učenika, obrazovni sistemi zasnovani na veštačkoj inteligenciji imaju potencijal da revolucionizuju obrazovanje i učine učenje dostupnijim i efikasnijim za sve. Ovaj individualizovani pristup jača angažovanje i motivaciju učenika, i unapređuje učenje. Međutim, obrazovci moraju imati potrebna znanja i veštine da bi se snašli u ovim tehnologijama i obezbedili njihovu odgovornu upotrebu.
Као што истиче др Чатзихристофис, "Smernice UNESCO-a idu u dobrom pravcu i očigledno je da ćemo uskoro moći da pretvorimo ono što danas izgleda kao pretnja u priliku. Jedina prava pretnja leži u tome što svi zemlje nemaju iste reflekse. Bojim se da neke zemlje, iz straha od promene, uskrate svojim učenicima ove dragocene alate, vodeći bar jednu generaciju građana ka novom obliku tehnološke nepismenosti."
I zaključiti: "Dok veštačka inteligencija nastavlja da transformiše naše društvo, politički lideri, zainteresovane strane u industriji i društvo u celini moraju blisko sarađivati kako bi se snašli u kompleksnim vodama upravljanja veštačkom inteligencijom i iskoristili njen potencijal u korist čovečanstva. Zakon o veštačkoj inteligenciji Evropske unije predstavlja važnu prekretnicu u oblikovanju budućnosti veštačke inteligencije u EU. Takođe utiče na globalnu regulativu veštačke inteligencije."
