Požari uzrokovani sve toplijim i sušnijim ljetima na Mediteranu predstavljaju ozbiljnu prijetnju prirodi. Sloveniju je u srpnju 2022. godine pogodio najveći požar u njenoj povijesti, s 3500 hektara spaljenog zemljišta, od čega je 2700 hektara šuma. Trenutačno se provodi intenzivna obnova, s programom pošumljavanja. Partnerstvo između javnih institucija, vlasnika šuma i privatnih osoba testira nove metode sadnje drveća koristeći hidrogel i mikorizne gljive, s nadom da će povećati preživljavanje mladih biljaka u ovom kamenitom krajoliku s plitkim tlom.
Prema kraju 1990-ih, Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorila je na prosječan godišnji broj požara u šumama u mediteranskim zemljama, dvostruko veći nego što je bio 1970-ih. Šume koje su rasle desetljećima, pa čak i stoljećima, uništene su vatrom u samo nekoliko sati.
Ljeto 2022. bilo je jedno od najtoplijih u povijesti mjerenja u Sloveniji. Već početkom srpnja, Slovenska agencija za okoliš izdala je upozorenje o visokom riziku od požara, a dva tjedna kasnije, požar je izbio u regiji Karst u Gorici, na istoku zemlje. 20 000 ljudi mobilizirano je kako bi ga ugasili, plamenovi su okružili sela, ali nije bilo žrtava. Ipak, ostaje ogromno spaljeno područje... gdje se od jeseni 2022. godine intenzivno obnavlja šuma.
Obnova šume Karsta vrlo je zahtjevna zbog dugih razdoblja suše karakterističnih za tu regiju, kamenitog terena, plitkog tla i erozije. Preživljavanje mladih sadnica drveća često je nisko. Institut za šumarstvo Slovenije razvio je sveobuhvatan strateški plan obnove šume, u okviru kojeg se provode testovi novih metoda pošumljavanja s hidrogelima i mikorizom.
Što je korisnost gljiva...
Hidrogel (1) je granulat koji sliči na usitnjeni stiropor. Stavlja se u tlo ispod stabla baš prije sadnje. Granule upijaju vodu tijekom kiše, zadržavaju je i zatim je oslobađaju u tlu blizu korijena tijekom sušnih razdoblja. "Teoretski, to bi moglo vrlo dobro funkcionirati, ali samo eksperimentiranje će pokazati što najbolje djeluje. Želimo prije svega da što više biljaka preživi. Također je moguće da se biljke naviknu na bolju vlažnost u proljeće, a zatim podnesu još veći stres tijekom ljetne suše" objašnjava Boris Rantaša iz Slovenskog šumarskog instituta.
Mikorizacija je simbiotička veza između gljiva i korijena biljaka. Mikorizne gljive koloniziraju korijenje biljaka, tvoreći proširenu mrežu nazvanu "micelij". Ova mreža omogućuje biljkama bolje apsorbiranje vode i hranjivih tvari iz tla. Zauzvrat, gljive dobivaju ugljikohidrate koje proizvodi biljka. To poboljšava rast i zdravlje biljaka, pomažući im da bolje odolijevaju bolestima i okolišnom stresu.
Mikoriza je simbioza između gljiva i korijena biljaka. Gljive pružaju biljkama fosfor, dušik i vodu tijekom sušnih razdoblja, a simbioza između gljiva i biljaka omogućuje im oboje bolje šanse za preživljavanje. Za potrebe spomenutog eksperimenta korištena je posebna mješavina ektomikoriznih gljiva, primijenjena na korijenje uranjanjem u blato. "Metoda je vrlo jednostavna, ali ako se pokaže učinkovitom, mogla bi biti vrlo korisna na terenu" smatra Rantaša.
Eksperiment s više od 1600 hrastova
U eksperimentu je posađeno više od 1600 sadnica hrasta tauzin. Oko četvrtina sadnica ima hidrogel granule ispod korijena, četvrtina sadnica je bila umočena u mješavinu mikoriza, četvrtina sadnica ima kombinaciju hidrogela i mješavine mikoriza, a posljednja četvrtina je posađena bez ičega i služi kao kontrolna skupina.
"Željeli bismo poboljšati preživljavanje sadnica. Obnova šume košta od 10 000 do 20 000 eura po hektaru, ili čak više, stoga je važno da uspije. Šuma bi se na kraju prirodno obnovila u ovom području. Ali to nam je potrebno što je prije moguće, posebno nama ljudima", objašnjava Rantaša. "Jer šuma ima utjecaj na kvalitetu zraka, hladi atmosferu, apsorbira ugljični dioksid, sprječava eroziju, zadržava vodu u tlu, proizvodi drvo i pruža prostor za rekreaciju... da spomenemo samo neke od prednosti koje koriste čovjeku. Dodat ćemo da također pruža stanište mnogim biljkama i životinjama."
Rantaša ističe ponovno da je ovakva vrsta inicijative vrlo važna u smislu prilagodbe na klimatske promjene, jer se provodi u okviru partnerstva koje okuplja specijalizirane institucije (Institut za šumarstvo Slovenije i Šumarski institut), tri privatna poduzeća (Pépinière Štivan, Cornus i RGA istraživanje genetike i agrokemije) te vlasnike šuma. "Mislim da su takva partnerstva vrlo važna, kao i testiranje nečega u praksi. Nije potrebno da sve metode budu dio velikih istraživačkih programa podržanih financijski, iako je to izuzetno važan dio rješenja. Bitno je uključiti i lokalno stanovništvo u eksperimente. Istovremeno, povijest redovito pokazuje da se važna otkrića događaju tijekom jednostavnih testova ili slučajno. Ipak, želim naglasiti da svi ne mogu provoditi eksperimente i da se brinu specijalizirane institucije".
Rantaša je također bio prisutan tijekom najveće požara u Sloveniji u srpnju 2022. "To su zaista teške priče, posebno za lokalno stanovništvo, ali i za šumare i radnike u šumarstvu koji sadnju stabala u određenim područjima već 30 godina. Onda sve izgori u dva dana. Onda morate početi ispočetka i tražiti nove metode...", zaključuje Rantaša. Stoga se nada da će ispitivanje s hidrogelom i mikorizom donijeti dobre rezultate.
(1) Hidrogel je trodimenzionalna mreža hidrofilnih polimera koja ima sposobnost zadržavanja velike količine vode u svojoj strukturi.
