Od prapovijesti do francuske kolonijalne ere, preko rimskih, vandalskih i islamskih razdoblja, kulturna baština u Alžiru još uvijek nije u potpunosti proučena. Danas se postavlja pitanje zaštite njihovih povijesnih dobara s velikom ozbiljnošću. To je područje na kojem rade znanstvenici koji koriste nove tehnologije kako bi osigurali njihovo očuvanje.
Alžir ima vrlo važan broj povijesnih lokaliteta, od kojih je sedam upisano na UNESCO-v popis svjetske baštine. Među tim lokalitetima su Kasbah u Alžiru, rimske ruševine u Tipazi ili Tassili n’Ajjer smatra se najvećim muzejom na otvorenom s više od 15 000 crteža i gravura koji potječu iz 6000. pr. Kr. Ovi lokaliteti samo su mali dio povijesne baštine raspršene diljem alžirskog teritorija. Osim aspekata povezanih s istraživanjem i proučavanjem ovih dobara, hitnost danas je zaštititi ih od uništenja i pljačke.
Istraživačica u Centru za istraživanje prostornog planiranja (CRAT) u Constantineu, Meriem Seghiri Bendjaballah vodi tim koji radi na primjeni novih tehnologija vezanih uz očuvanje kulturne i prirodne baštine. Arhitektica po struci, njezina akademska karijera posvećena je proučavanju povijesnih spomenika Alžira. Ona je jedna od znanstvenika koji su postali svjesni potrebe zaštite baštine korištenjem tehnoloških rješenja. S kolegama je brzo prešla s teorije na praksu. „Od osnivanja 2019. godine, CRAT je zapošljavao istraživače različitih specijalnosti. Jer u području zaštite baštine moramo raditi u interdisciplinarnom okviru“, objašnjava. Arhitekti, geodeti, inženjeri građevinarstva, programeri… svatko ima vrlo određenu ulogu. „Prije svega, predložili smo projekt zaštite Imedghassen (slika na naslovnici), numidskog mauzoleja koji potječe iz antičkog doba. Dobro poznajem taj lokalitet jer sam mu posvetila svoju doktorsku disertaciju. Stoga smo napravili trodimenzionalni model kako bismo predložili uređenje tog povijesnog lokaliteta“, ističe Meriem.
Skeniranje laserskim točkama oblaka
Zapravo, upotreba najnovijih tehnologija zapravo je započela dolaskom u tim Yassera Nassima Benzagoute, doktora umjetnosti gradnje i urbanizma, i stručnjaka za modeliranje informacija o zgradama (BIM, modeliranje informacija o konstrukcijama). Njegov dolazak suincidirao je s nabavkom laserskog skenera s oblačkom točkom od strane istraživačkog centra. Danas neizostavan alat, laserski skener s oblačkom točkom omogućuje trodimenzionalno skeniranje stvarnog prostora ili objekta. Sastavljen od milijardi točaka, ovaj 3D sken mjeri se fotogrametrijski, a zatim prenosi u koordinatni sustav. Povećanjem gustoće snimanja dobiva se skup točaka visoke preciznosti.
Prvi projekt CRAT-a bio je stvaranje virtualne ture Palače Beja iz Constantine. Izgrađena između 1826. i 1835. godine od strane Hadj Ahmada, posljednjeg Beja iz Constantine, danas je mjesto muzej posvećen razdoblju Osmanskog Carstva. "Ova inicijativa također je omogućila stvaranje digitalne blizanke palače", ističe istraživačica. Od tog prvog projekta, CRAT je postao referenca u području digitalizacije baštine. "Nismo zapravo pioniri, jer su postojali postupci skeniranja povijesnih spomenika ranije. Ali radovi su rijetko bili dovršeni i stoga nikada nisu bili iskorišteni i podijeljeni. Nedavno smo stvorili digitalnu blizanku kazališta iz Constantinea koje je izgrađeno 1883. godine, kao i skeniranje fontane Ain el bled iz Mile, jedne od posljednjih preostalih rimskih fontana koje još uvijek funkcioniraju. Naš cilj je od CRAT-a napraviti specijaliziranog operatera za digitalizaciju baštine", dodaje Meriem Seghiri Bendjaballah.
Sljedeća faza će uključivati korištenje dronova opremljenih laserskim skenerima za prikupljanje i analizu podataka na velikim površinama.
Skenirajte antički grad u 15 minuta pomoću bespilotne letjelice
CRAT sur suradnja posebno s Fawzijem Doumazom, starijim istraživačem i voditeljem laboratorija Arheo-Geomatike i Eksperimentalne Geofizike na Nacionalnom institutu za geofiziku i vulkanologiju u Rimu. Inženjer geotehnike diplomirao je na Sveučilištu Houari-Boumediene u Alžiru, radio je u Centru za istraživanje astronomije, astrofizike i geofizike (CRAAG). Sredinom 1990-ih preselio se u Italiju gdje obavlja različite poslove, posebno koristeći geomatiku. Ova specijalnost okuplja sve informatičke tehnike primijenjene u zemaljskim znanostima i arheologiji za aktivnosti očuvanja baštine. "Ušao sam u područje arheologije zahvaljujući geomatiku. Činjenica da sam ovlašteni pilot drona omogućava mi da osiguram cijeli proizvodni lanac, od prikupljanja podataka do restitucije. Koristim dron opremljen Lidarovim skenerom s infracrvenim laserom koji omogućava skeniranje vrlo visoke gustoće. Let od 15 minuta može pokriti veliku površinu. Upravo imamo znanstveni projekt za obavljanje zračnih snimaka Lambèse, posljednje prijestolnice Numidije tijekom rimske ere", ističe Fawzi Doumaz.
Prema znanstveniku, interes za digitalizaciju baštine ima za cilj dobiti točnu kopiju lokacija, kao i njihove dimenzije. "Laser skener s oblačkom točaka također omogućava brzo dobivanje izravnih strukturnih informacija koje su teško dostupne starim tehnikama. To je slučaj s debljinom zidova, vrstom građevinskih materijala ili restauracije te prisutnošću mikro-pukotina. Opći plan može se vizualizirati zahvaljujući digitalnom blizancu".
Svjesnost
Fawzi Doumaz smatra da u Alžiru postoji svijest o potrebi korištenja novih tehnologija za zaštitu kulturne baštine. „Projekt je ogroman s obzirom na broj i raznolikost lokaliteta i spomenika. U Alžiru je dovoljno kopati viljuškom kako bi se otkrila arheološka nalazišta. No, posebno je važno zaštititi sve te povijesne vrijednosti od krađe, vandalizma pa čak i klimatskih promjena. Stoga je potrebno preći s svijesti na odlučivanje kako bi se pokrenuli programi digitalizacije i označavanja lokaliteta. Ova volja, čim bude potvrđena, trebala bi započeti s procjenom stanja. Tehnologija je tu, samo ju treba iskoristiti“. Za njega je to prava utrka s vremenom. Stvari se mijenjaju unutar javnih vlasti, država je odgovorna za upravljanje i jamac povijesne kulturne baštine. Ove godine, tema mjeseca baštine odabrana od Ministarstva kulture bila je upravo: „Kulturna baština i upravljanje rizicima u krizama i prirodnim katastrofama“.
