Kada voda postane ključno pitanje

Globalno zagrijavanje poremetilo je ciklus vode, a ljudska aktivnost pojačava nestašicu slatke vode. Napetosti oko kontrole i prisvajanja ovog vitalnog resursa sve više rastu. Poput nafte u 20. stoljeću, voda postaje izvor sukoba.

Ova tema je obrađena tijekom tri tribine u dijalogu između znanstvenika Karla Matthiasa Wantzena* i Bernarda Mosséa**. Danas je sažeta za mlađe generacije od strane Karla Matthiasa Wantzena.

Unesco Junior - Voda nije beskonačna i počinje nedostajati

Svaka ljudska aktivnost uključuje potrošnju slatke vode. S klimatskim poremećajima shvaćamo da voda nije beskonačna i počinje nedostajati u mnogim dijelovima svijeta, što dovodi do napetosti i sukoba. Za rješavanje tih napetosti postoje tri uvjeta:

  • razumjeti ciklus vode i utjecaj ljudi;
  • Uzeti u obzir promjenu klime Europe koja će nalikovati onoj Mediterana, s sušom i poplavama;
  • Izgraditi poštovanje prema prirodi.

Razumijevanje vodnog ciklusa

Ciklus vode uključuje isparavanje, stvaranje oblaka, oborine, otjecanje na površini ili ispod nje, te povratak vode u oceane preko rijeka. Međutim, ljudska aktivnost narušava ovaj ciklus putem betonizacije površina, izgradnje brana i deforestacije.

Potrebno je da populacije koje ovise o istoj rijeci surađuju međusobno.

No s prevelikom sječom šumskih vodonosnika*, poput Amazonije, uz izgradnju brana, štete su gotovo nepovratne. Osuđujemo buduće generacije na život u nestašici vode.

Danas treba djelovati.

Sredozemljezacija Europe

U Europi već imamo sve više presušenih rijeka i zagrijavanje vode koje rezultira bolestima. I katastrofalni poplavni događaji.

Potrebno je organizirati solidarnost među zemljama jer nestašica puno teže pogađa zemlje Mediterana.

Trebalo bi također predvidjeti napuštanje određenih kultura: prestati uzgajati, na primjer, jagode i maline u Maroku za Europljane, zimi! I prestati ih konzumirati!

U smislu upravljanja vodom i solidarnosti, to je apsurdno.

Za cijelu Sredozemlje, razmjena dobre prakse je ključna.

Poštovan odnos s prirodom

Potrebno je da postanemo svjesni da ljudski rod ima snažan utjecaj na vodu.

Na primjer, u planinama poput Vosgesa i Crne šume posađene su loše vrste drveća koje umiru u tisućama jer je previše suho; odvodnjavanjem koje dovodi vodu prema dolje, osušene su vodene glave* koje su ključne za vodeni ciklus. Umjesto toga, potrebno je obnoviti močvare koje su pravi spužve krajolika, koje pune podzemne vode i opskrbljuju rijeke vodom.

Općenito govoreći, treba proširiti ljubav prema ljudima na ljubav prema prirodi: biti aktivni prema njoj, znajući da je ona naša majka koja nas podupire.

Sučeljeni s ekološkom krizom, potrebno je izgraditi novi odnos poštovanja prema prirodi, temeljen na znanstvenim spoznajama i suradnji.

Rječnik:

*Glava sliva: to su visoka područja rijeka. To su "spužve" koje zadržavaju vodu zimi i oslobađaju je ljeti. Također pročišćavaju vodu i predstavljaju rezerve biološke raznolikosti. To su krhka područja, malo poznata, često preusmjerena od strane ljudi kanalima i branama.

Biografija

Karl Matthias Wantzen je studirao biologiju na Sveučilištu u Konstanzu, doktorirao je na brazilskim vodama na Institutu Max Planck i stekao kvalifikaciju za istraživanje na temu "Bioraznolikost i zaštita prirode velikih rijeka". Tijekom 8 godina vodio je međunarodni suradnički projekt o Pantanalu u Brazilu, ogromnoj poplavnoj ravnici rijeke Paragvaj.

Od 2010. godine, on je profesor na francuskim sveučilištima, prvo u Toursu, od 2023. u Strasbourgu. Osim UNESCO katedre "Rijeke i Baština", također vodi interdisciplinarnu katedru "Voda i Održivost" za partnerski trinacionalni sveučilišni savez "EUCOR- The European Campus".

Više informacija na https://ites.unistra.fr/recherche/equipes/bise/karl-matthias-wantzen, https://www.unesco-chair-river-culture.eu/

Bernard Mossé je povjesničar, odgovoran za istraživanje, obrazovanje i obuku u udruzi NEEDE Méditerranée.

Član Znanstvenog vijeća Zaklade Camp des Milles - Sjećanje i obrazovanje, za koju je bio znanstveni voditelj i koordinator UNESCO katedre "Obrazovanje za građanstvo, znanosti o čovjeku i konvergencija sjećanja" (Sveučilište Aix-Marseille / Camp des Milles).