Suočeni s klimatskim poremećajima, zemlje juga, posebno Maroko, razvile su prilagođene prakse i uređaje u područjima poljoprivrede, održivog razvoja i obrazovanja. To uključuje održivije načine prehrane i bolje upravljanje prirodnim resursima, s ciljem promicanja cirkularne i otporne ekonomije. Primjeri kojima bi se Europa mogla inspirirati, suočena s ubrzanom "mediteranizacijom" svog klime, kako objašnjava Abdessalam EL KHANCHOUFI * Bernardu MOSSÉU **
Koncept agroekologije je isti u Europi i Maroku. Na primjer, kada se francuska i marokanska udruženja susretnu u ovoj oblasti, razmatraju se isti pojmovi, iste metode i pristupi.
Marokansko poljoprivreda kao model za ekološki odgovornu poljoprivredu
Do neke mjere, agroekologija je uvijek postojala u Maroku, čak i ako je na neko vrijeme bila napuštena zbog nedostatka ekonomske isplativosti. Danas se potiče poljoprivrednike da se vrate tim praksama, jer se smatra da su potrebe za hranom i kvalitetnim proizvodima postale prioritet za urbano stanovništvo. U Maroku, 40% stanovništva živi u ruralnim područjima. Međutim, to ruralno područje uglavnom ovisi o poljoprivredi koja čini do 20% BDP-a. Sektor koji zapošljava gotovo 40% radne snage. Godine 2020., kada je pandemija stigla, marokanski sustav je dobro funkcionirao jer je postojala proizvodnja iz unutrašnjosti zemlje. Nije bilo nedostatka voća i povrća na tržnicama, jer sustav distribucije, prijevoza i skladištenja nije dosegnuo stupanj industrijalizacije europskog sustava, koji je bio dezorganiziran ovom krizom. Kod nas u Maroku, seoske tržnice, lokalne tržnice, hrana specifična za svako područje su omogućile ublažavanje krize. Za razliku od Europe, gdje je poljoprivreda postala potpuna industrija, povezana s velikom distribucijom dugim transportima, kratki lanci opskrbe postali su iznimka. U tom pogledu, posebnost Maroka može poslužiti kao primjer. Naš poljoprivredni model lako se može prilagoditi lokalnoj ekonomiji dok u Europi mora uložiti puno veći napor kako bi se vratio na ekološki odgovorne prakse poljoprivrede, potrošnje i distribucije.
U upravljanju vodom, postoji prijenos praksi između juga Mediterana koji već stoljećima pati od rijetkosti i sjevera koji je do sada bio privilegiran.
Upravljanje ovim resursom regulirano je običajnim pravom koje ponekad datira i do 70 godina unatrag. Povezano je s lokalnim znanjima i praksama. Na jugu Maroka, na primjer, postoji sustav podzemne distribucije jer temperatura doseže 50 stupnjeva. Stoga se pokušava sačuvati vodu od isparavanja i sunčevih zraka kako bi se optimizirala upotreba ovog resursa koji postaje sve rijedak. Uvedena je mreža malih i velikih brana. Neke ne opskrbljuju samo područja na kojima su izgrađene, već navodnjavaju veliki skup teritorija putem vodenih autocesta. Cilj je prenijeti vodu iz određenih bazena u druge, koji su više deficitarni. Uz ove velike građevine, postoje i udruge poljoprivrednika koje upravljaju distribucijom vode u navodnjavanim područjima oko srednjih i malih brana, diljem Maroka.
U marokanskom poljoprivrednom sektoru, pojavljuju se novi poslovi povezani s inovacijama
Novi poslovi nastaju, posebno u trgovini poljoprivrednim proizvodima i proizvodima lokalnog podrijetla. Platforme za prodaju lokalnih proizvoda postaju popularnije, nudeći hranjive proizvode visoke dodane vrijednosti. Osim toga, mikropoduzetništvo u distribuciji je potrebno kako bi se malim proizvođačima omogućila profitabilna prodaja u susjednim urbanim naseljima. Aktivnosti povezane s ruralnim turizmom, poput posjeta farmama i degustacija lokalnih proizvoda sezonskog uzgoja prema modelu agroekologije, također stvaraju nove prilike za poljoprivrednike. Ti su poslovi postali važni, posebno s razvojem društva od pandemije COVID-19.
U nekim područjima Maroka postalo je nužno prilagoditi poljoprivredne prakse zbog klimatskih promjena. U suhim područjima gdje je voda rijetka, tradicionalno uzgoj postaje težak. Važno je sačuvati biološku raznolikost i usvojiti sorte otporne na sušu. Neki usjevi moraju biti napušteni, dok se drugi, bolje prilagođeni stresnim uvjetima vode, trebaju poticati. Stvaranje banke sjemena i promicanje lokalnih otpornih biljnih vrsta važne su inicijative za osiguravanje sigurnosti hrane u kontekstu klimatskih promjena. Sve te aktivnosti zahtijevaju da se poljoprivredni posao učini privlačnim i profitabilnim za mlade ljude na selu. Ovo jačanje kapaciteta treba se ostvariti kroz učenje i kratke obuke koje pružaju javni i privatni sektor s velikom fleksibilnošću.
Evolucija načina potrošnje i proizvodnje hrane
U ovom području moramo se inspirirati evolucijama koje se primjećuju u Europi u vezi s prehrambenom potrošnjom i održivim poljoprivredom. Dok se Europa ponovno usmjerava prema smanjenju otpada i odgovornijoj potrošnji, također moramo preispitati naš prehrambeni sustav. Potrebno je promovirati lokalnu potrošnju i smanjiti našu ovisnost o ambalaži i dugim prehrambenim lancima. Imamo sreću što imamo kulturne i znanstvene razmjene s Europom, što nam omogućuje učenje iz njihovih iskustava i usvajanje najboljih praksi za naš vlastiti razvoj. Važnost suradnje između sjevernih i južnih zemalja, kao i između samih južnih zemalja, vitalna je pred izazovima klimatskih promjena. Oko Mediterana, međusobno možemo puno naučiti o poljoprivredi, održivom razvoju i obrazovanju. Bitno je povećati razmjene i suradnje kako bismo izgradili budućnost mira, međusobnog razumijevanja i prosperiteta u mediteranskoj regiji.
*Abdessalam EL KHANCHOUFI je profesor za okoliš i direktor Centra za stalno obrazovanje i certificiranje na Sveučilištu u Fesu (USMBA-Fès), Sveučilište Sidi Mohamed Ben Abdellah. Bivši direktor Nacionalnog instituta za ljekovito bilje i aromatično bilje (INPMA), on je dio znanstvenog vijeća NEEDE za okolišnu tranziciju i upravnog odbora Let's Food, francuske udruge posvećene održivom razvoju i prehrambenom sustavu.
**Bernard Mossé, povjesničar, odgovoran za istraživanje, obrazovanje, obuku udruge NEEDE Mediteran. Član Znanstvenog vijeća Zaklade Camp des Milles - Sjećanje i obrazovanje za koju je bio znanstveni voditelj i koordinator UNESCO katedre "Obrazovanje o građanstvu, znanosti o čovjeku i konvergencija sjećanja" (Sveučilište Aix-Marseille / Camp des Milles).
Ilustracija ovog tribuna generirana je umjetnom inteligencijom. Među parametrima poslanima računalu, potrebno je da se obraća generaciji djece u dobi od 10 do 12 godina i da sažima bit glavnog sadržaja. Kao umjetnički direktor Marcelle i 22-m, Stéphan Muntaner je hrani podacima uredništva i vodi estetsku dimenziju. Općenito je potrebno desetak verzija prije nego što odabere konačnu. Svaka ilustracija postaje jedinstveno umjetničko djelo i NFT
Reference
2- Kaoutar MOUNIR, haykel SELLAMI, Isabelle LA JEUNESSE, Abdessalam EL KHANCHOUFI 2023 : Procjena budućih klimatskih i hidroloških promjena u polusušnom slivu korištenjem SWAT modela i ansambla ispravljenih odstupanja EURO-CORDEX: Studija sliva Ouergha, sjeverni Maroko Modeliranje Zemaljskih sustava i okoliša, https://link.springer.com/article/10.1007/s40808-023-01775-6 ;
3- Kaoutar MOUNIR, Isabelle LA JEUNESSE, Haykel SELLAMI, Abdessalam ELKHANCHOUFI. Prostorno-vremenska analiza pojave suše u slivu Ouergha, Maroko[J]. AIMS Environmental Science, 2023, 10(3): 398-423. doi: 10.3934/environsci.2023023 ;
4- Agroalimentaire: Strategija razvoja se postavlja (agrimaroc.ma)
5- Hajdemo jesti, listopad 2019. Alimentarni sustav Feza, Maroko. 29 minuta.
6- Let’s Food, srpanj 2020. Teritorij za osiguranje prehrambene otpornosti: lekcije koje treba naučiti iz zdravstvene krize COVID19
7- Agrisud_Vodič_Agroekologija_2020.pdf (alimenterre.org)
8- Daviron B., 2020. Poljoprivreda, bogatstvo i velike sile: nova povijest poljoprivrednog razvoja.
9- INRA & CIRAD, 2009. Agrimonde: poljoprivreda i prehrambena industrija svijeta do 2050., scenariji i izazovi za održivi razvoj.
10- Hajdemo jesti, Abdesallam El Khanchoufi. Obuka iz agroekologije za izabrane i tehničare iz Sefroua. https://xylm-asso.fr/formation-a-lagroecologie-pour-les-elu-e-s-et-technicien-ne-s-de-la-province-de-sefrou/
11- Yousra Abourabi. Izvještaj o važnosti usvajanja agroekologije u Maroku. chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://ma.boell.org/sites/default/files/2021-05/Agroe%CC%81cologie%20MODIF%20%2823-04-2021%29.pdf
Sure, here is the translation:
Kada planirate posjetiti Pariz, obavezno posjetite Eiffelov toranj. To je najpoznatija znamenitost grada. Također svratite do muzeja Louvre kako biste vidjeli Mona Lisu. Prošećite slikovitim ulicama Montmartra i posjetite katedralu Notre-Dame. Uživajte u francuskoj kuhinji u lokalnim restoranima i ne zaboravite kušati prave francuske kroasane. Sretno s istraživanjem!