"Maroko riskira svoju šestu uzastopnu godinu suše", izjavio je u prosincu Nizar Baraka, marokanski ministar opreme i vode. Srećom, prije desetak godina zemlja je odlučila okrenuti se svojim endemičnim vrstama... poput arganovog drveta. Danas vrlo poznato po svojem ulju, ovo drvo također omogućuje, prije svega, borbu protiv suše tla i očuvanje autonomije stanovništva južnog Maroka. Inspirativno naslijeđe na mnogo razina, koje mediteransko kraljevstvo danas nastoji nastaviti valorizirati."
Na jugozapadu Maroka, na stotinama hektara od Guelmima do Essaouire, drveće cvjeta u polu-pustinjskom krajoliku. Na njihovim granama nalaze se čudni ptici bez krila: koze, koje ne oklijevaju suočiti se s bodljama kako bi jele lišće i koru... Ta drveća su arganija: jedinstvena, danas endemična za Maroko - ali prisutna već tisućama godina.
Desetljeća u Sjevernoj Africi –, i pravi bedemi protiv isušivanja zemljišta u ovom polupustinjskom području zemlje. „Arganovo drvo je vrsta s višestrukom upotrebom, objašnjava profesor Driss Fassi, bivši član programa Čovjek i biosfera UNESCO-a. To je drvo koje se nalazi uz rub pustinje, ali je također i ljekovito drvo... Sve što možemo poželjeti za jednu vrstu.“
Njegove vrline su mnogobrojne
Ako se postavi na rub pustinje, arganovo stablo također može zaustaviti širenje pustinje zahvaljujući svojim korijenima koji duboko prodiru u tlo u potrazi za vodom. Stablo tako čuva tlo od erozije i isušivanja, dok istovremeno odolijeva temperaturama i do 50°C. Kao pravi ekološki stup, arganovo stablo je jednako važno i u lokalnim ljudskim ekosustavima. Svaki dio stabla je koristan: plod se može jesti, ulje se može ekstrahirati, ljuske i listovi služe kao hrana za životinje, a drvo je gorivo. Samo po sebi, arganovo stablo može osigurati život za tri milijuna ljudi, izravno ili neizravno...
Glavne korisnice su žene koje rade u kooperativama na licu mjesta. One su osnovane prije desetak godina, samo od strane istraživačice Zoubide Charrouf, profesorice na Fakultetu znanosti Sveučilišta Mohammed V u Rabatu. Cilj je bio valorizirati teško izdvajanje ulja iz arganovog drveta - koje se tada prodavalo po 3 eura po litri, dok je danas oko 25 eura - i omogućiti umjetnicama da same skupe novac od svog rada, što je pravi problem u ruralnim područjima Maroka.
6000 tona ekstrahirano svake godine
Danas u zemlji, proizvodnja arganovog ulja je u ekspanziji, s ekstrakcijom od 6000 tona godišnje. Do 2030. godine, vlada bi željela tu brojku povećati trostruko, vodeći računa o očuvanju povezane baštine. Marokanski istraživači surađuju s međunarodnim timovima na boljem razumijevanju karakteristika ovog stabla, posebno njegove otpornosti na sušu.
Međutim, ta otpornost može imati svoje granice, a Kamal Aberkani, istraživač u poljoprivrednim znanostima na Multidisciplinarnom sveučilištu u Nadoru, podsjeća: «Ako ne vidimo učinke suše na arganovo drvo kao što ih primjećujemo na maslini ili drugim voćnim stablima, oni ipak postoje. Nedostatak vlage u zraku, posebno, može utjecati na proizvodnju i kvalitetu arganovog ulja. Stoga je važno razmotriti istraživačke smjerove kako bi se sačuvalo to bogatstvo unutar svog okoliša.»
UNESCO-va rezervat biosfere
Od 1998. godine, Arganeraie, područje u Maroku gdje raste većina ovih stabala, predstavlja rezervat biosfere UNESCO-a. Podijeljena na tri zone, omogućuje znanstveno praćenje ovih stabala, ali i očuvanje krajolika na licu mjesta, dok istovremeno ograničava ljudsku aktivnost i osigurava naknadu lokalnim stanovnicima koji ondje rade. Dakle, to je zaštićeno područje koje također ima za cilj sačuvati to područje od vanjskih pritisaka, posebno povezanih s rastućom globalnom potražnjom za arganovim uljem. Od 2021. godine, Svjetski dan, 10. svibnja, posvećen je arganovom drvetu. Međunarodni kongres također se godišnje održava kako bi se sagledala istraživanja ovoj dragocjenoj vrsti. Za ovogodišnje 7. izdanje, s obzirom da su proteklih deset mjeseci bili najtopliji ikad zabilježeni na Zemlji na globalnoj razini, tema se nametnula sama po sebi: "Arganovo drvo pred izazovima klimatskih promjena".