Organska poljoprivreda teško se razvija u Alžiru unatoč važnom potencijalu zemlje za dostupnost obradivih zemljišta i vode. Posljednjih godina pokrenute su inicijative za organski uzgoj, posebno zahvaljujući programima razvijenim od strane udruženja. Udruga Torba je mjesto gdje su Faïrouz i Amira, tek izašle iz sveučilišta, započele sa radom na zemlji. Nakon 5 godina napornog rada, uspjele su proizvesti voće i povrće "100% prirodno".
Na obroncima Sahela, glavne poljoprivredne regije zapadne obale Alžira, Mahtout Fairouz i Messous Amira svakodnevno se bave poljoprivrednim radom. Dvije mlade žene s ponosom ističu svoj status fellahates (poljoprivrednice). Njihova avantura započela je gotovo slučajno 2018. godine, tijekom njihove posljednje godine na fakultetu. Amira i Faïrouz su radile zajedno na stjecanju diplome iz biodiverziteta. Tijekom prezentacije održane održive poljoprivrede, koju je izveo drugi tim studenata, čule su za udrugu Torba. "Amira je zapamtila to ime. Nakon što smo diplomirale, otišle smo ih upoznati. Pristupanjem udruzi, upoznale smo se s permakulturom. Sve je bilo novo za nas", objašnjava Faïrouz provjeravajući veličinu mahuna na svojem malom nasadu graha. Brzo su odlučile unajmiti komadić zemlje od 27m² u zajedničkom vrtu Torbe. Nekoliko kvadratnih metara koji će postati njihovo "polje eksperimentiranja". Gdje primjenjuju sva stečena znanja s sesija obuke koje je organizirala udruga.
Achourovo sponzorstvo
Faïrouz priznaje da je njezina prijateljica imala ideju prelaska na proizvodnju organskih voća i povrća. "Smatrala je da smo spremne upravljati gazdinstvom. Ali imale smo ozbiljan problem, trebalo nam je zemljište", primjećuje Faïrouz. Buduće farmerice odlučuju kontaktirati Achoura koji ih je obučavao za voćarstvo. Bivši inženjer u naftnoj industriji prešao je na poljoprivredu i pristaje ih besplatno primiti na svoje imanje smješteno u Sahelu, na obali rijeke Mazafran. Imaju na raspolaganju zemlju, vodu i savjete zahvaljujući mentorstvu Achoura. To je prilika za mlade žene koja će im omogućiti da započnu svoj projekt u dobrim uvjetima. Svaka od njih uložila je 30 000 dinara (oko 200 eura) u početni proračun. Novac je korišten za kupnju vrtnog alata i sjemena. "Sve smo radile same. Priprema tla bila je vrlo fizički zahtjevna jer nismo mogli koristiti herbicide. Morali smo koristiti motiku za uklanjanje svih korijena", ističu. Međutim, samo nekoliko tjedana nakon početka, suočavaju se s globalnim problemom: Covid-19. Obavezna karantena prisiljava ih da ograniče rad na svom malom imanju. Ipak, ne odustaju.
Županijski sud
Nakon tri godine napornog rada, uspjele su regrutirati stalnog radnika i kupiti dvije serre tunela. Njihovo iskustvo posebno im je omogućilo razvoj prave poduzetničke strategije. Prije svega biraju sorte koje nisu dostupne na tržištu poput crnih trešanja ili crvene blitve. Urodi se prodaju izravno potrošačima. Prvo na prodajnom prostoru udruge Torba. Godine 2022., s ciljem da dosegnu širu klijentelu, Faïrouz i Amira pokreću BiosphèreDZ na društvenim mrežama. Račun vrlo brzo postaje izlog njihovog projekta. "Princip je jednostavan: svakog ponedjeljka objavljujemo detaljnu listu i fotografije proizvoda na Facebook i Instagram računima. Narudžbe se primaju isključivo putem WhatsApp-a. Četvrtak je dan berbe, a petak direktna dostava kupcima koji su rezervirali svoje košarice. Prosječna cijena košarice s voćem, povrćem i začinskim biljem iznosi 2000 dinara (manje od 15 eura). Dostava do Alžira iznosi 500 dinara", objašnjava Faïrouz.
Valorizirati neprodane proizvode
Njihov poslovni model uključuje i aktivnosti prerade kako bi se valorizirale neprodate količine: rajčice se pretvaraju u umak, bosiljak u pesto, voće u džemove, a paprike i paprike se melju u papar. Kreatorice BiosphéreDZ ostaju realne. Znaju da je model uzgoja koji prakticiraju isplativ samo ako imaju veliku površinu. "Tisuću četvornih metara koje trenutno uzgajamo omogućuju samo plaćanje stalnog zaposlenika i primanje male plaće. Sve što zaradimo ponovno ulažemo. Naš cilj je pokretanje velikog gospodarstva specijaliziranog za organske poljoprivredne proizvode".
Označavanje
Budućnost projekta BiosphéreDZ, one je zamišljaju velikom. Eksploatacija na desetak hektara smještena u blizini glavnog grada gdje će moći baviti se povrćarstvom, voćarstvom i uzgojem u potpunoj skladu s normama organske poljoprivrede. Za to će morati dobiti poljoprivrednu koncesiju od javne ustanove. Cilj koji je dostižan, ali zahtijeva određeno vrijeme čekanja.
Pitanje certificiranja je ipak složenije, jer do danas Alžir još uvijek nije razvio regulatorni okvir za organsku poljoprivredu. Prema profesoru Aliju Daoudiju, agroekonomistu i istraživaču na Nacionalnoj visokoj poljoprivrednoj školi u Alžiru, inicijative poput BiosphéreDZ „su hvalevrijedne, ali opstaju samo zahvaljujući reputaciji izgrađenoj u uskom krugu“. Organska poljoprivreda jedina je među modelima alternativnih usjeva koja je vrlo strogo regulirana. Kako bi bili sigurni da se bavi organskom poljoprivredom, potrebno je primijeniti vrlo precizne specifikacije i biti certificiran od strane tijela. Potencijal je ogroman, posebno u regijama gdje ne može biti intenzivnog uzgoja. To su uglavnom planinske regije, oaze na jugu i stepsko područje", navodi profesor. Osim nedostatka zakona, lokalne certifikacijske organizacije nedostaju. Ovo područje postalo je monopol nekoliko tuniskih laboratorija koji izdaju certifikate i osiguravaju praćenje i kontrolu eksploatacija. Treba napomenuti da je Tunis vodeći u proizvodnji organske poljoprivrede u Magrebu s više od 300.000 hektara certificirane površine, dok u Alžiru ima manje od 1000 hektara.
Faïrouz i Amira će morati biti strpljive. Njihov projekt certificiranja organske proizvodnje je potpuno izvediv budući da je izrada regulativnih tekstova trenutno u tijeku u Ministarstvu poljoprivrede. Dok čekaju, moći će iskoristiti iskustvo i podršku Achoura Mohameda.